Anksioznost – emocionalno stanje sa kojim se teško nositi

Anksioznost – emocionalno stanje sa kojim se teško nositi

Male stvari koje radimo da bismo se izborili s anksioznošću, na početku ne djeluju tako neobično. Osim toga, zbog stigme koja okružuje anksioznost, to prolazi u tišini i neprimijećeno.

Sljedećih nekoliko “crvenih lampica” može vam pomoći da shvatite ukoliko anskioznost preuzima kontrolu nad vašim životom, ali i šta možete uraditi kako biste sebi malo olakšali.

Vaša dnevna rutina je sve rigidnija
Naravno, određena rutina pomaže vam da ostanete organizovani i da efikasnije ispunjavate ciljeve. No, ako primjećujete da vam je teško, skoro nemoguće, da uvedete bilo kakve promjene u tu rutinu, to može biti znak da vas je anksioznost previše uzela pod svoje.

Anksioznost vas može navesti da se držite onoga što vam je najpoznatije. To se dešava zato što emocionalni dio mozga blokira neokorteks, racionalniji dio mozga, i sprečava vas da dođete do alternativnih rješenja kad ste pod stresom.

Najbolji način da počnete rješavati ovu situaciju je da vježbate da budete samosvjesniji. Razmislite o alternativnim rješenjima koja biste mogli primijeniti u sličnim situacijama u budućnosti. Počnite od malih ciljeva, koji će vas dovesti do velikog cilja.

Guranje misli – Za sve spremate najgori scenarij
Malo planiranja unaprijed i razmišljanja o rješavanju problema može vas poštediti stresa i drame sve dok to radite umjereno. S druge strane, ukoliko pitanja “šta ako” počnu zauzimati dobar dio vaših misli, to samo pogoršava anksioznost. Na kraju, možete početi osjećati kao da ništa ne možete uraditi ako niste prošli kroz najgori mogući scenarij, tj. ako se niste pripremili za to. A opet, koliko god da planirate, nikad ne možete biti sigurni da se neće desiti nešto nepredviđeno pa ćete biti anksiozni kako god okrenete.

Primijetite kad se “šta ako” pitanja počnu javljati u vašim mislima i dajte sami sebi odgovor: “Ne znam šta će se desiti, vidjećemo.” Na ovaj način ćete odgovoriti na anksiozne misli, a nećete ih gurnuti dublje u sebe.

Nerviranje
Kad ste nervozni, lako je kriviti bijes zbog situacije ili osobe zbog koje se tako osjećate. Ali, iza svega toga može se kriti anksioznost. Jer, anksioznost i bijes uzrokuju odgovor u organizmu zbog kojeg se javljaju simptomi poput ubrzanog rada srca i napetih mišića pa je lako zamijeniti jedno drugim. Sljedeći put kad vas uhvati nalet bijesa, zapitajte se koji su eksterni faktori doveli do toga i da li je anksioznost razlog za vaš kratak fitilj.

Ramena i vrat
Kao i s drugim znacima, napetost ramena i vrata lako je previdjeti kao simptom anksioznosti, jer se to javlja i u raznim drugim slučajevima. Anksioznost uzrokuje napetost mišića, što može uticati na položaj držanja tijela. Ramena se blago podižu k ušima, a to s vremenom može uzrokovati bolove u ramenima i vratu, kao i glavobolju i spazam mišića.

Slab apetit
Preskakanje obroka može postati normalna stvar kad vam je raspored zatrpan obavezama. Povećavanje hormona stresa kortizola priprema tijelo za odbranu od stresa i smanjuje apetit. Preskakanje ili odgađanje obroka može napraviti probleme s nivoom šećera u krvi, a kad nivo šećera šeta gore-dolje, još je teže izboriti se sa stresom.

Budite se usred noći
Buđenje nekoliko sati prije zvona alarma može biti znak anksioznosti. Možda razumijete da ste zbog nečega zabrinuti i da nešto preokupira vašu pažnju, ali nije lako prihvatiti činjenicu da je to možda nešto krupnije. Nemojte ležati u krevetu duže od 30 minuta nakon buđenja da ne biste naviknuli tijelo da tako reaguje kad god legnete.

Situacije
Izbjegavanje je najskriveniji, najmanipulativniji znak od svih simptoma anksioznosti. Teško je primijetiti da izbjegavate događaje koji vas čine anksioznim. Možda ćete uvjeriti sebe da je u redu da ne odete na rođendan kolege sa posla, jer niste raspoloženi. Možda ćete odbijati sastanak s nekim uvjeravajući sebe da on ili ona nije vaš tip.


Izvor: magazini