AP objavio temeljnu procenu svog izveštavanja iz nacističke Nemačke


AP objavio temeljnu procenu svog izveštavanja iz nacističke Nemačke

Američka novinska agencija "Asošijeted pres" sprovela je temeljno ispitivanje svog rada u nacističkoj Nemačkoj i zaključila da je radila "otvoreno i nezavisno koliko je to bilo moguće", ali da u nekim situacijama nije postupila prikladno.

Agencija je pokrenula ispitivanje svog rada posle članka objavljenog prošle godine u kojem se navodi da je američka agencija dopustila nacističkoj propagandi da utiče na njeno foto izveštavanje 30-ih godina pošto je imala svoje odeljenje u Nemačkoj registrovano po restriktivnim nacističkim zakonima o medijima.

Autorka članka, istoričarka Harijet Šarnberg takođe je identifikovala nemačke fotografe koji su radili za AP a koji su kasnije regrutovani u jedinice nacističke vojske tokom Drugog svetskog rata, dok ih je još plaćao AP.

AP je u preispitivanju svog rada osporio zaključak Harijet Šarnberg da je na bilo koji način neprikladno sarađivao s nacističkim režimom od 1933. do 1941. dok je bio prisutan u Nemačkoj. AP je proteran iz Nemačke kada su SAD ušle u rat u decembru 1941.

"Uviđamo da je AP trebalo da radi neke stvari drugačije tokom tog perioda, na primer da protestuje kada je AP-ove fotografije koristila nacistička propaganda u Nemačkoj i da odbije da zaposli nemačke fotografe s aktivnim političkim vezama", navodi se u izveštaju američke agencije.

AP dodaje da je svaka sugestija da je nastojao da pomogne nacistima "prosto pogrešna".

"Uveliko zahvaljujući AP-ovom agresivnom izveštavanju, opasnosti od nacističke ambicije za dominacijom u Evropi i njihovom brutalnom postupanju prema protivnicima su preneseni šire u svetu", navodi se u izveštaju.

U izveštaju se navode primeri kada su se urednici AP-a sukobljavali s nacističkim cenzorima i zahtevali snažnije mere kako bi foto servis AP-a bio nezavistan od nacističke propagande. Takođe se navode izveštaji AP-a iz tridesetih godina kojima se čitaoci u SAD obaveštavaju o antisemitskom delovanju i svireposti nacističkog režima.

Urednica AP-a Sal Bazbi je rekla da je pokrivanje te agencije događaja u nacističkoj Nemačkoj odrazilo suštinska načela novinskog izveštavanja.

"Od suštinskog je značaja pokrivati tiranske režime i druge nedemokratske pokrete, kada je to moguće unutar granica koje kontroliše, kako bi se tačno prenelo ono što se događaja unutra", rekla je Bazbi i dodala da AP to radi bez ugrožavanja svoje nezavisnosti i standarda.

Izveštaj je napravio Lari Hajncerling, profesor žurnalistike na Kolumbiji koji je bio zamenik urednika spoljne redakcije, uz pomoć istraživačkog novinara AP-a Rendija Heršafta.

Među ključnim nalazima izveštaja je da je foto-servis AP-a obezbeđivao fotografije nemačkim medijima posle dolaska nacista na vlast 1933, kada su vlasti taj servis kao i sve ostale nemačke medije stavile pod kontrolu ministarstva propagande, kao i da su zaposleni Nemci u tom servisu bili pod stalnim pritiskom.

Natpisi nad slikama u nemačkim medijima su često menjani tako da se menjaju činjenice ili su korišćene uvrede. Mada je AP često protestovao zbog pokušaja nacista da utiču na izveštavanje, nema dokaza da se agencija bunila zbog zloupotreba u nacističkim medijima, kao što to danas radi u sličnim slučajevima.

Posle dvogodišnjeg opiranja, AP se 1935. povinovao antisemitskom ukazu da svi ljudi koji rade u nemačkim medijima moraju imati "arijevsko" poreklo. Foto servis AP-a je otpustio šest zaposlenih koje su nacisti smatrali Jevrejima, ali im je pomogao da nađu drugi posao i posle da napuste Nemačku.

"AP je doneo tešku odluku da se povinuje zato što je verovao da je ključno da AP ostane u Nemačkoj i sakuplja vesti i fotografije tokom tog ključnog perioda", navodi se u izveštaju.

Ustanovljeno je da je nekoliko zaposlenih Nemaca imalo nacističke stavove i da su entuzijastično prikazivali nemačko viđenje rata. Među njima je bio žestoki nacista Austrijanac Franc Rot koji je kao ratni izveštač putovao s Vafen SS trupama po frontovima, posle proterivanja AP-a iz Nemačke.

Posle 1939. nemačka vlada je regrutovala nekoliko zaposlenih foto-servisa AP Nemačka za propagandu i te slike su objavljivali nemački mediji, dok je plate i dalje isplaćivao AP Nemačka. Uprava AP-a je tada verovala da njihove fotografije i dalje imaju novinarsku vrednost uprkos tome što su putovali s nemačkim snagama.

Posle ulaska SAD u rat 1941, Amerikanci koji su radili za AP Nemačka su uhapšeni i internirani na pet meseci posle čega su deportovani u okviru razmene zatvorenika. AP Nemačka foto-servis je predat nemačkom ministarstvu spoljnih poslova i stavljen pod kontrolu fotografa Vafen SS-a Helmuta Lauks.

Prema dogovoru Lauksa i dopisnika AP-a u neutralnom Portugalu 1942, Lauks je redovno slao fotografije u redakcije AP-a u Njujorku i Londonu. U zamenu, AP je slao fotografije iz SAD i neutralnih zemalja za distribuciju u Nemačkoj. Te fotografije su s jednim izuzetkom objavljivane bez izmena, ne računjajući natpise koji su promenjeni u skladu s nacističkim stavovima.


Izvor Beta