Branko Perić: Solon i njegovi izrodi

Branko Perić: Solon i njegovi izrodi

Običan čovjek svakog dana gleda kako vlast prelazi u ruke anonimnih smutljivaca, utajivača poreza, falsifikatora diploma, osuđivanih i osumnjičenih, prevaranata raznih fela, špekulanata na tržištu i trgovaca duhom i uticajem.

U civilizacijskom sveopštem rasulu, prisustvujemo i sunovratu prava i porodice, fundamentalnih vrijednostima ljudske civilizacije, koje su se posljednjih dvadesetak godina otimale tranzicijskom opadanju i propasti. Nacionalna prava sustiže sudbina međunarodnog prava: suspenduje ih politička moć na svakom koraku. Pravda isčezava iz vidokruga običnih ljudi i postaje nedostižna. Moć bogatih i njihovog kapitala određuje ljudsku sudbinu i čovjekovu (ne)sreću. 

U 6.vijeku prije nove ere Atinjani su bili u situaciji sličnoj našoj danas. Glavnu riječ u društvu imale su aristokrate po rođenju (eupatridi), koji su su bili posjednici velikih imanja i koji su se bogatili na račun siromašnih seljaka. Siromašni su tonuli u bijedu i na kraju bili primorani da se zadužuju da bi preživjeli. Kada više nisu mogli da vraćaju dugove, padali su u dužničko ropstvo i postajali sluge na svojim bivšim imanjima. Pohlepa bogatih stvorila je mnoštvo bijednika koji su prodavani kao roblje. 

Mudri Atinjani su u jednom trenutku shvatili kakva opasanost prijeti Atini od polarizacije društva i uništenja njihovih porodica pa su u državnu službu pozvali Solona, vodećeg atenskog pjesnika sa prethodnim iskustvom u državnoj službi. Znali su da je Solon častan čovjek koji je vlastitim primjerom uticao na politiku. Pamtili su ga po tome što se protivio tiraniji i otvoreno kritikovao vlast. «Javno zlo ulazi u kuću svakog čovjeka», pisao je! Atinjani su mu dali odriješene ruke u organizaciji države.

Prvo što je Solon uradio bila je naredba da se seljacima vrati oduzeta zemlja i da se oslobode porobljeni građani. Jednostavno je pocijepao spisak dugova i ponovo uspostavio socijalnu ravnotežu. Zatim se posvetio donošenju pravednih zakona (umjesto Drakonovih). Zaštitio je poljoprivredu i normirao život građana uvođenjem porodičnog i krivičnog prava! Zabranio je svaku vrstu luksuza i uveo organizovano vaspitanje mladih.  Sa pravednim zakonima je postavio temelje atinskog demokratskog uređenje. 

Solon je uveo i prvi narodni sud koji se zvao sud zakletih (helileja). Izbor narodnih sudija vršen je žrebom. Solonu nije trebalo visoko sudsko i tužilačko vijeće da bi stvorio pošten pravosudni poredak i vratio pravdu obespravljenom narodu. Bio mu je dovoljan zdrav razum i dostojanstvo nepotkupljivog državnika.

Hroničari bilježe da je Atina procvjetala za vladavine Solona. Nove ideje stvarale su novo bogatstvo iz koga se vinuo plamen duha. Otpisivanje dugova oslobodilo je stvaralački potencijal Atinjana. Pozorište, arhitektura i vajarstvo nastali su zahvaljujući genijalnosti Solona. Solonovo nasljeđe je postalo osnova Rimskog carstva i zapadne civilizacije. 

Znao je mudri Solon ono što vlastodržci do dana današnjeg nisu shvatili: da je bogatstvo koje stvara bijedu najveći neprijatelje društva i države! Znao je da gomilanje novca da bi se rasipnički trošilo i uživalo u luksuzu, bahanalijama i razvratu, dok većina ljudi živi u bijedi i jedva sastavlja kraj s krajem, ne okuplja ljude oko plemenitih ideja zajedništva, solidarnostii, plemenitosti i patriotizma, nego ih ujedinjuje u nezadovoljstvu i mržnji, koje rađaju pobunu. Znao je da uništavanje porodice, najsnažnije sile koja vaspitava i drži na okupu ljude, rastače same temelje društva.

Načelo da su zakoni i vladavina zakona, koje je Solon uzdigao na pijedestal svetog, spasila je od propasti antičku državu i udarila temelje civilizaciji.

Nije Solon poučan samo zbog svoje državničke mudrosti. Solon je metafora časti i dostojanstva čovjeka na vlasti i njegove smjelosti da se odupre pohlepi bogatih i moćnih. Poučan je i zbog toga što su njegove reforme zasnovane na socijalnoj pravdi i uvjerenju da bez pravednih zakona i građanskog reda i odgovornosti nije moguće izvesti društvo iz velike krize. 

Današnji vlastodržci su u svom neznanji i moralnoj izopačenosti uništili sve vrijednosti antičkog nasleđa. Sa izbornim krađama i prevarama su obesmislili i do apsurda doveli samu ideju demokrartije. Od ideje političkog organizovanja društva stvorili su mafijaške oganizacije za sticanje i održavaju sumnjivo stečene vlasti. Potrgali su sve tokove organizovanog društva i razbilu sve njegove socijalne ćelije. Sa pljačkom i pustošenjem društvenog bogatstva uništili su državnu moć i sudbinu društva predali u ruke profita i na njemu zasnovane političke moći. 

U današnjem svijetu ne vidimo političara koji razumije društvene tokove i koji bi znao i imao smjelosti da izvede društvo iz sveopšte krize. Političari su danas ljudi bez ideja i upotrebljivog znanja. Sva njihova mudrost koristi se za sticanje vlastitog bogatstva. Rijetki su pojedinci u strukturama vlasti koje nisu zaveli sjaj bogatstva i moć vlasti. Vidimo tu vrstu globalnog ništavila na svakom koraku. Kad im prestanu mandati, vidimo ih u tokovima velikog profita. Gotovo da ne znamo za političara koji se nije upleo u mafijaške poslove sa novcem i ličnim bogatstvom, koji nije oguglao na siromaštvo i bijedu ogromne većine ljudi, i koji svoje prljave ruke ne skriva drskošći i širenjem straha od odmazde.
 
Običan čovjek svakog dana gleda kako vlast prelazi u ruke anonimnih smutljivaca, utajivača poreza,  falsifikatora diploma, osuđivanih i osumnjičenih, prevaranata raznih fela, špekulanata na tržištu i trgovaca duhom i uticajem. 

Za ljudi na vlasti nema ni zakona ni suda. Oni se ne kreću bez tjelohranitelja i rotacije,  oni ne voze vlastite automobile, oni ne koriste svoje telefone, oni ne plaćaju piće i jelo u restoranima, oni ne obrađuju svoju zemlju, oni ne održavaju svoje kuće, oni ne spavaju sa svojim ženama, oni ne vaspitavaju svoju djecu... 

Oni imaju avione, brodove, vozove, jahte, lovišta, ostrva i mora. Imaju svoje sluge, svoje ulizice i svoje dvorske lude. Imaju svoje kuvare, ljekare, mesare i frizere. 

Šta bi uradio mudri Solon da se danas pojavi među svojim izrodima?   

Piše: Branko Perić (za BUKA magazin) 

Izvor: https://www.6yka.com/

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks