-Burnout sindrom- je nova bolest - Stiže lijek za izgaranje na poslu

-Burnout sindrom- je nova bolest - Stiže lijek za izgaranje na poslu

Simptomi su manjak energije, ali i osjećanje cinizma u vezi sa poslom

Zaposleni širom svijeta, pa i u Crnoj Gori, koji zbog hroničnog stresa na radnom mjestu trpe razne posljedice po zdravlje, za tri godine dobiće zvaničnu medicinsku dijagnozu – Burnout sindrom.

Prevedeno na naš jezik, Burnout sindrom je izgaranje na poslu, a prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB) predstavlja stanje sa simptomima iscrpljenosti ili manjka energije, povećane mentalne distance od posla ili osjećanja negativizma ili cinizma u vezi sa poslom i smanjene profesionalne efikasnosti.

To je za “Vijesti” kazala dr Tea Dakić, specijalistkinja psihijatrije i magistarka bioetike.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) krajem prošlog mjeseca je na Skupštini prezentovala novu reviziju MKB, a među novim dijagnozama koje su izazvale najveću pažnju javnosti je i Burnout sindrom.

Dakić je “Vijestima” pojasnila da je prošlo 26 godina od kako je SZO izdala desetu reviziju MKB i da su u međuvremenu brojna istraživanja doprinijela unapređenju saznanja o različitim bolestima i stanjima.

“Za to vrijeme svjedoci smo i velikim promjenama u društvenim tokovima i stavovima, politikama, zakonima i standardima ljudskih prava. Tako i nozologija, odnosno grana medicinske nauke koja se bavi klasifikacijom bolesti, napreduje u korak sa ovim promjenama. Najnovija, jedanaesta, revizija MKB-11 koja je zvanično potvrđena 18. juna prošle godine, a prezentovana prije par sedmica na Skupštini SZO, biće u zvaničnoj upotrebi od januara 2022. godine, tako da će profesionalci u oblasti medicine, ali i oni koji se bave statistikom, zdravstvenim osiguranjem i drugim povezanim djelatnostima, imati vremena da se na nju naviknu”, kazala je Dakić “Vijestima”.

Bolest pogađa ljekare, činovnike, domaćice…

Dakić je kazala da je Burnout sindrom jedna od “novih” dijagnoza koje su privukle najviše pažnje, ali da je taj termin, iako nova kategorija u šifrarniku bolesti, još sedamdesetih godina prošlog vijeka skovao američki psiholog Herbert Freudenberger.

“On je koristio ovaj termin kako bi opisao posljedice teškog hroničnog stresa i očekivano visokih standarda u takozvanim ‘pomažućim’ profesijama. Ljekari i medicinske sestre, na primjer, kao i ostali koji se profesionalno ‘žrtvuju’ za druge, među prvima su prepoznati kao oni koji na kraju ‘sagore’ na poslu - iscrpljeni, bezvoljni, pesimistični i nemoćni da se nose sa tolikim stresom. Danas se taj termin ne koristi samo za ove profesije, već se zna da podnošenje velike lične žrtve - izgaranje na poslu, može uticati na svakoga, od karijerista i slavnih osoba, do preopterećenih državnih činovnika i domaćica”, kazala je Dakić.

Ljekarka je pojasnila da se izgaranje na poslu, kao dijagnoza, specifično odnosi na fenomene u kontekstu profesije, odnosno radne aktivnosti, pa se ne bi trebalo služiti tim terminom kada se opisuju iskustva u drugim oblastima života.

Dakić je ocijenila da je loša vijest to što je Burnout sindrom toliko zastupljen kao posljedica opterećenja na poslu, što je znak za sve poslodavce da bi morali da prilagode i unaprijede uslove rada, kako bi sačuvali psihofizičko zdravlje zaposlenih.

“Dobra vijest, sa druge strane, je da smo naučili da prepoznamo ovo stanje, da znamo šta ga uzorkuje i kako se manifestuje, da samo po sebi nije znak mentalne bolesti, već da je očekivana posljedica pretjeranog stresa na poslu sa kojim čovjek nije u stanju da se adekvatno nosi”.

Burnout sindrom nije anksioznost, niti depresija

Dakić je naglasila da definiciju Burnout sidroma u MKB prati i napomena da u ovu kategoriju ne spadaju stanja poput poremećaja koji se manifestuju kao reakcija na težak stres, poremećaja prilagođavanja, te anksioznoznih i poremećaja raspoloženja.

“Upravo to je najveća novina u smislu klasifikacije. Do sada nismo imali frazu, tj. nozološku kategoriju, koja bi adekvatno opisala simptome izgaranja na poslu, tako da je većina osoba koje bi se ljekaru, uglavnom psihijatru, obratile sa tegobama u smislu pada volje, energije i raspoložena, povećane napetosti, poremećaja koncentracije i pažnje na poslu “dobijala dijagnozu” iz opusa anksiozno-depresivnih poremećaja, sa kojima Burnout i dijeli ove određene karakteristike”, istakla je Dakić.

Dakić očekuje da će svaki građanin imati pravo na zdravstvenu njegu i pomoć, moguće i poštedu od posla zbog ovog stanja

Ona je, međutim, pojasnila da su anksioznost i depresija ipak poremećaji koji spadaju u MKB kategoriju “Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja”, koju i dalje neopravdano prati stigma i diskriminacija.

Dakić smatra da je upravo negativna društvena percepcija tih stanja razlog što ljudi oklijevaju da se ljekaru obrate za pomoć kad imaju problem koji se tiče mentalnog zdravlja.

“Burnout sindrom, sa druge strane, u novoj MKB klasifikaciji spada u kategoriju “Faktori koji utiču na zdravlje i faktori koji su razlog kontakta sa zdravstvenom službom”, gdje bi, na primjer spadala i posjeta ljekaru radi savjetovanja, vađenja ljekaskog uverenja i slično, što zvuči “neutralnije”, pa otvara prostor za lakše odlučivanje građana da potraže pomoć, i da manje trpe u zdravstvenom smislu”, naglasila je ljekarka.

Građani će se liječiti od Burnouta

Dakić očekuje da će svaki građanin imati pravo na zdravstvenu njegu i pomoć, moguće i poštedu od posla zbog ovog stanja.

Kazala je da će se time vjerovatno baviti izabrani ljekari ili specijalisti medicine rada, prije nego psihijatri.

“Svakako je rano danas govoriti o tome, tek ćemo saznati kakve su preporuke SZO u ovom smislu, kao i na koji način će Crna Gora odgovoriti izazovu novih kodova u MKB-u u smislu modaliteta dostupne zdravstvene njege. Vjerujem da će budući model pružanja zdravstvene njege biti otvoreniji za potrebe, iskustva i ljudska prava pacijenata”, poručila je Dakić.

 

Izvor: vijesti.me