Da li nam prijeti radikalizacija situacije na Kosovu i Metohiji

Priština je praktično poručila Evropskoj uniji da se ne obazire na njihove opomene

Da li će i može li Priština da radikalizuje svoje akcije prema Srbima na KiM – pitanje je koje se logično nametnulo nakon što je u ponedjeljak sa lakoćom odbila poziv evrokomesara Johanesa Hana da povuče takse na srpsku robu.

Priština je praktično poručila Evropskoj uniji da se ne obazire na njihove opomene i, šta više, da ni ne drži do njih, a Srbiji – da će i dalje pokušavati da pritiscima i silom iznudi priznanje od Beograda.

Premijer samoproklamovanog Kosova* Ramuš Haradinaj je u ponedjeljak, isprativši Hana, najavio i drugi potez protiv Srbije.

„Reciprocitet je drugi stepen i može da se desi“, rekao je Haradinaj.

On nije objasnio šta pod tim misli, ali nije ostavio sumnje u to da su namjere Prištine da istraje u demonstraciji „državnosti“ i pritiscima kojima želi da isprovocira Srbiju, pa i konačno rješenje.

Sljedeći korak te vrste je već jasno najavila – formiranje kosovske* vojske, protivno sopstvenom ustavu, 14. decembra.

„Šta ćemo da radimo 15. decembra ili 15. januara kada nekom od usijanih glava, uz logističku podršku zna se već koga, krene da šalje vojsku na sjever Kosova*?“, zapitao se sinoć predsjednik Aleksandar Vučić.

Potezi Prištine su, istakao je, strahovito neodgovorni i dovode nas u najgoru opasnost.

„Ja u njihov moral ne vjerujem… Da li im vjerujete kada kažu da neće krenuti da zauzimaju Sjever? U to više niko ne vjeruje“ zaključio je.

Da je sjever KiM ključan za mogući dalji razvoj događaja na KiM, ali i stabilnost u regionu, potvrđuje i zahtjev gradonačelnika Opštine Južna Mitrovica, Agima Bahtirija, koji je danas naveo na svom Fejsbuk nalogu da je tražio da vlada u Prištini što prije peduzme konkretne mjere na promjeni zakona koji bi omogućio ujedinjenje južnog sa sjevernim dijelom Mitrovice.

Bivši diplomata Zoran Milivojević u tome vidi još jednu od mjera koje vode u eskalaciju situacije na KiM, a ono što brine je, kaže, to da postoji koordinacija između centara moći na zapadu – kreatora kosovske* državnosti – i vlasti u Prištini.

Da li će neko u tom lancu koordinacije, koji je lako prepoznatljiv, shvatiti kuda sve vodi i riješiti da obuzda Prištinu – od toga zavisi ne samo razvoj situacije na KiM, već i u cijelom regionu.

Jer, u ovakvoj atmosferi, upozoravaju analitičari, ne mogu se isključiti ni jednostrani potezi.

Tako bivši britanski diplomata na Balkanu i istraživač na Geopolitičkom forumu Kembridž univerziteta Timoti Les ukazuje da su sada moguća dva scenarija:

„Jedan je postizanje međusobnog sporazuma uz određene obostrane ustupke, a drugi – da Priština povuče korake koji će ugroziti bezbijednost Srba, što će dovesti do aneksiranja sjevera Kosova* od strane Srbije“, kaže Les.

Istovremeno, Aleksandar Vučić pokušava upravo da izbjegne situaciju u kojoj bi Srbija bila uvučena u bilo kakvu avanturu i poručuje Prištini:

„Moja molba je – razmislite još jednom prije nego što krenete u bilo kakvu avanturu, i vi i oni koji vas podržavaju“, rekao je on uz objašnjenje „prije nego što krenete u ono što može da dovede do potpune katastrofe“.

On je ponovio da Srbija nema pravo da prizna Kosovo*, ne samo po Ustavu Srbije, već prosto zato što ne možemo da dozvolimo uništenje svoga roda i njegovo protjerivanje sa svoje zemlje, ali i poručio:

„Ponavaljam po ko zna koji put, da nekima ne bi bilo nejasno da li sam to izgovarao ili nisam. Samo ih molim da ne pokušavaju da pregaze srpske ljude, koji su krivi samo zato što neće da se isele sa KiM. Samo ih to molim“, poručio je predsjednik Srbije.

Izvor: Večernje novosti