Da li su realne najave o oružanom sukobu na Balkanu
Potencijalni vojni sukob na Balkanu ponovo je postao tema, od SAD do Brisela, ali vojnopolitički analitičari za Srpskainfo tvrde da niko na ovim prostorima nije spreman za rat, naročito dok smo pod lupom Zapada.
Vojnopolitički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar ubijeđen je da rata u regionu neće i ne može biti jer „niko ne želi da ratuje, niti ima kapaciteta“.
– Za rat su potrebni ogromni troškovi, koje niko ne može da izdvoji. Naoružanja ima, ali niko ne želi više da ulazi u takav haos i rizik u kome se ne bi znao pobjednik. Što se tiče Kosova, mislim da se to pitanje ratom ne smije, niti može rješavati. Ne potcjenjujem vojnu snagu Srbije, koja bi začas mogla sjeverni dio Kosova da odvoji od privremenih vlasti u Prištini. Ali, oni to neće uraditi jer iza KFOR i kosovske policije, koja prerasta u vojsku, stoje SAD i NATO. To bi bio preveliki rizik. Što se tiče BiH, ovdje će sigurno da bude tenzija, ali ne u tolikoj mjeri da bi mogle da izazovu tzv. sukobe niskog intenziteta – kaže Kozar.
Sličnog je mišljenja i vojnopolitički analitičar Hamza Višća. On kaže da iz najmanje dva razloga trenutno nisu mogući ratni sukobi ni manjeg, ni većeg intenziteta na području Balkana „iako nema sumnje da su neke od aktuelnih politika nastavak iz minulog rata“.
– Prvi razlog je preslagivanje Balkana potpisom Makedonije za ulazak u NATO. Situacija na Balkanu je znatno drugačija nego što je bila prije ulaska Crne Gore u NATO. Drugi momenat je činjenica da su etniciteti na Balkanu poprilično iscrpljeni i nisu spremni na ratna sukobljavanja. Ali, partije koje su uspjele da zarobe ove balkanske države uvijek će pred izbore, pred formiranje vlasti, kada im ponestane argumenata, potezati pitanja koja više govore o emociji, manje o realnom stanju – kaže Višća za Srpskainfo.
Inicijatori krvoprolića
Međutim, nakon što je američka Agencija za nacionalnu bezbjednost NSA nedavno saopštila da je na Balkanu moguć ratni sukob u 2019, mnogi su se sjetili devedesetih i teorija da su upravo zapadni obavještajni centri inicirali krvoproliće u bivšoj Jugoslaviji. Naši sagovornici smatraju da je ovaj put drugačija situacija.
Višća smatra da procjene iz SAD treba posmatrati u kontekstu činjenice da je Amerika u posljednjih nekoliko godina prepustila ovaj prostor Rusiji.
– Mislim da su oni to već „skontali“. Nije prošlo ni mjesec dana od kako je Grčka pristala na promjene u Makedoniji, a NATO požurio da to ovjeri potpisom. To govori da su Zapadna Evropa i SAD nešto više zainteresovane za ovaj dio svijeta nego ranije. Ne treba zaboraviti da su EU i NATO barem desetak godina zapostavili njihove evroatlanske integracije, što je dovelo do tzv. makedonskog scenarija, koji je mogao da krene u drugom pravcu. Dakle, nešto veća aktivnost Zapada je ovdje sada poželjna – zaključuje Višča.
Vojnopolitički analitičar iz Beograda Aleksandar Radić kaže da je na Balkanu pravilo da se kriza razvija onda kada veliki politički i vojni igrači pažnju preusmjere sa nas na neko za njih važnije mjesto.
– U ovom momentu nemamo mogućnost takvog razvoja situacije, jer nas posmatraju – kaže Radić za Srpskainfo.
Huškanje
Kada bismo anketirali ljude na Balkanu, smatra Radić, sigurno bismo došli do rezultata da niko nije za rat, ali podsjeća da je tako bilo i 1991, pa se rat ipak desio.
– Sada je radikalnija situacija i već nepunu godinu unazad se govori da kod nas postoji pontencijal za kreiranje krize. Bitno je da li ćete narod da prisilite da u tome učestvuje. Nažalost, kod nas mediji služe kao sredstvo za ratno huškanje. S jedne strane imamo neriješene probleme iz devedesetih; nijedna kriza nije rezriješena do kraja. Imamo jaku mržnju, naročito među mladim generacijama – kaže Radić.
Prema njegovim riječima, ništa novo se nije desilo u posljednje vrijeme, osim što je obavještajna procjena američke agencije o Balkanu senzacionalistički interpretirana, pa je stvorena slika da rat samo što nije počeo.
– Zapravo, od 2014, kada je njemačka kancelarka Merkel rekla da se plaši da bi u sjenci ukrajinske krize mogla da se izgubi kontrola nad bezbjednosnim prilikama u Balkanu, jasno je da se pažljivije gleda na nas, da se misli da možemo da budemo potencijalni izvor ozbiljne bezbjednosne krize. Naravno, to ne znači otvoreni rat; govorimo o različitim nivoima krize s elementima nasilja do koje može da dođe – kaže Radić.
On je ubijeđen da je najproblematičnija situacija u BiH i Makedoniji, dok se u odnosima Beograda i Prištine ipak zna crvena linija, bez obzira što u javnosti izgleda da su u ratnom stanju.
– Makedonija i BiH imaju zaokružene etnički čiste teritorije naroda koji ne žele možda da žive u takvim tvorevinama i to možda može da izazove bezbjedosnu krizu. Zato je makedonska politika toliko željela da postane dio NATO, jer je Alijansa dosad uspijevala da amortizuje unutrašnje netrpeljivosti. NATO je u ovom slučaju stavio po strani pravilo da ne želi zemlju s krizom, jer su se vremena promijenila i sada je cilj istisnuti ruski uticaj s Balkana. Što se tiče BiH, Oružane snage i prisustvo Eufor nisu garancija mira. Imali smo i JNA, koja je bila homogena na prvi pogled, pa se raspala po šavovima kada je počela ozbiljna kriza. Garancija je samo pritisak spolja – kaže Radić.
Ko je sve pominjao rat
NSA, januar 2019: Zapadni Balkan će, gotovo je sigurno, biti pod određenim rizikom od nasilja niskog nivoa i mogućeg otvorenog vojnog sukoba tokom 2019.
Žan Klod Junker, septembar 2018: Ako uskratimo Balkanu perspektivu članstva, onda ćemo doživjeti ono što smo već doživjeli devedesetih.
Ramuš Haradinaj, juli 2018: Podjela Kosova za mene znači rat.
Timiti Les, januar 2019: Postoji rizik od rata na Kosovu. To je scenario u kojem Priština pokušava uspostaviti vlast na sjeveru, a Beograd reaguje angažovanjem svoje vojske da zaštiti Srbe.
Piše: Slobodan Popadić
Izvor: SrpskaInfo
