Demografska katastrofa - BiH ostaje bez stanovništva - Za 85 godina bi mogla ostati bez ijednog stanovnika


Demografska katastrofa - BiH ostaje bez stanovništva - Za 85 godina bi mogla ostati bez ijednog stanovnika

Bosna i Hercegovina bi za 85 godina mogla ostati bez ijednog stanovnika!

Našu državu je u proteklih pet godina napustilo 178.000 ljudi, a samo prošle godine njih 30.000. Osim negativnog trenda odlaska, negativan je i demografski priraštaj. Posmatrajući u zbiru dvije pomenute stavke, dolazimo do alarmantnih i bolnih podataka - manjka nam šest posto stanovništva.

"U petogodišnjem periodu, dakle od posljednjeg popisa stanovništva 2013. do prošle godine, više je umrlo nego što se rodilo u BiH oko 35.000 stanovnika. Kada saberete ove dvije cifre, odnosno 178.000 i 35.000, dobijete 213.000, što je manjak stanovništva u odnosu na 2013. To je u procentima oko šest posto od popisa 2013. godine. Ako projektujete petogodišnje periode sa padom ukupnog stanovništva na neko vrijeme, za 85 godina u BiH neće biti nijednog stanovnika", pojašnjava za Vijesti.ba direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju i analitičar Žarko Papić.

Stanje katastrofalno

To što se slični procesi dešavaju u zemljama regije, dodaje, nije nam za utjehu.

"Druge zemlje u regionu na veoma ozbiljan način pokušavaju da zaustave negativni demografski trend - jačaju zaštitu porodica sa djecom, socijalni položaj djece, naknade za djecu i slično. Kod nas je stanje katastrofalno. Recimo, u FBiH postoji teritorijalna diskriminacija kada je riječ o zaštiti porodica sa djecom, pa tako dva kantona ne isplaćuju dječje doplatke, a u onima u kojima se dohodak isplaćuje, on iznosi od devet do 50 KM mjesečno, što je smiješan iznos", naglašava Papić.

Posljednje tri godine mijenja se i struktura onih koji odlaze - tako BiH više ne napuštaju pretežno pojedinci koji idu "trbuhom za kruhom", nego i cijele porodice sa djecom i to bez želje za povratkom.

"Ukoliko porodice odlaze, sigurno je da se neće vratiti. Odlaze zbog ugroženosti zaštite djece, sistema obrazovanja, zdravstva... Ne žele da im djeca žive u uslovima velike nesigurnosti i nikakve dječje zaštite", potcrtava naš sagovornik.

Zatvaraju se škole

Posljedice masovnog odlaska, upozorava glasnogovornica Instituta za razvoj mladih KULT Amela Sačić, već su vidljive - pojedini sektori itekako osjete nedostatak radne snage, nedostaje učenika, a u nekim područjima škole se čak zatvaraju.

"Prema istraživanjima Instituta KULT, posebna opasnost leži u činjenici da više ne govorimo samo o pojedinačnim odlascima, kada mladi ljudi idu na usavršavanje i planiraju se vratiti u BiH, nego je riječ o sistemskom i planskom iseljavanju cijelih porodica bez ikakve želje da se vrate", naglašava Sačić u razgovoru za Vijesti.ba.

Ono što doslovno tjera ljude iz BiH jeste nedostatak perspektive, jer u ovoj državni ne osjećaju sigurnost, ne vide budućnost ni nadu.

"Ako govorimo o poretku razloga zbog kojih se neko odluči da ode iz BiH, nezaposlenost je tek na šestoj poziciji. Prije toga su besperspektivnost, nezadovoljstvo obrazovnim i zdravstvenim sistemom, nesigurnost, naprosto nedostatak ambijenta u kojem želite da živite. Kada ih pitate zašto odlaze i šta je to što će im u drugim zemljama više odgovarati - prvi odgovor je uređenost sistema", priča naša sagovornica.

Niko u BiH ne očekuje da će se država cijeli život brinuti o njemu i pružati mu sve. No, mladi ljudi očekuju da im država pruži priliku da iskoriste svoje potencijale, napreduju i razvijaju se, te da oni budi nosioci promjena i neko ko će doprinijeti bh. društvu. 

"Ako ih pitate zašto odlaze recimo u Njemačku, kao najpoželjniju destinaciju, niko od njih ne očekuje da će na početku raditi ono za šta su se obrazovali, ali su sigurni i iskustvo im je pokazalo da će brzo napredovati i biti u prilici da ostvare sve svoje potencijale. To BiH ne nudi svojim građanima, za razliku od zapadnih zemalja", ističe Sačić. 

Bez strategije

BiH, dakle, nedostaje strategija kreiranja ambijenta u kojem mlad čovjek želi da živi, te da se u konačnici vrati, ukoliko je otišao. Doduše, sporadična rješenja postoje na različitim nivoima.

"Nije dobro što govorimo o instant rješenjima, koja zavise od opštine do opštine, od kantona do kantona i slično. Moramo imati rješenja koja mladima neće odgovarati samo u jednom momentu. Ako konkretizujemo stvar i pričamo o rješenju prvog stambenog pitanja, vidimo niz programa koji omogućavaju i pružaju olakšice da mlada osoba riješi svoje stambeno pitanje po prvi put. Daju se i podsticaju za pokretanje vlastitog biznisa. No, ne znate šta će biti naredne godine", navodi glasnogovornica KULT-a. 

Ona ukazuje na nedostatak niza dokumenata koji će odrediti smjernice i aktivnosti koji će se realizovati kako bi se kreirao ambijent u kojem ljudi žele živjeti. 

"Pri tome, ne govorimo o dokumentima koji će se kreirati i izglasati, pa stajati u ladicama, nego dokumentima koji će se zaista implementirati u punom jeku", napominje naša sagovornica.  

Nacionalističke stranke

Direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju i analitičar Žarko Papić nije optimista u tom pogledu, jer se predstavnici vlasti drže opštih mjesta, pričaju o tome kako ljudi iz BiH odlaze i kako im se moraju povećati plate.

"Kome je trebalo da BiH izgubi šest posto stanovništva da bi se sjetio da počne povećavati platu?", pita Papić.  

Kako u razgovoru za naš portal konstatuje, BiH nema šanse sa nacionalističkim političkim strankama na čelu. 

"Nježno ih zovemo nacionalističke stranke, a to su zapravo interesne grupe oligarhijski formirane. Sa njima nikakvog rješenja neće biti, jer im nije u interesu bilo kakvo rješenje. Jedino im je u interesu da od izbora do izbora podijele fotelje i vrše uticaj na javna preduzeća", smatra Papić-

Na pitanje da li je promjena moguća, odgovara da je promjena vlasti moguća na izborima, ali dodaje: "nažalost, oni nas slude i zatvore u nacionalne kaveze, pa većina ljudi glasa po nekoj inerciji i kaje se nekoliko sedmica nakon izbora".

"Revolucije nisu moguće u savremenom svijetu. Javni protesti mogu nešto uraditi. Dramatičnu činjenicu čini da u Izbornom zakonu BiH nemamo mogućnost vanrednih izbora. Svi koji su izabrani, dobili su posao četiri godine. Imate li vi zagarantovan posao za četiri godine? Ja nemam, kao ni vi i većina ljudi u ovoj zemlji. Činjenica je da ih se ne može legalno smijeniti prije isteka mandata, a oni će u četiri godine zategnuti nacionalne tenzije i širiti tzv turbopatriotizam u tri varijante. Situacija postaje potpuno iracionalna. Šta ostaje normalnoj osobi? Ostaje joj da bježi, nažalost", konstatuje Papić, te zaključuje:

"Bojim se da je to začarani krug, dok se ovdje nešto dramatično ne promijeni". 


Izvor: Vijesti.ba