Dodik se samoizolovao - Traži izlaz - Sankcije mu vise nad glavom


Dodik se samoizolovao - Traži izlaz - Sankcije mu vise nad glavom

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik se samoizolirao, skrivajući se u karantinu od vlastitih izjava kojima se sredinom februara opraštao od Bosne i Hercegovine i najavljivao "RSexit".

Njegov lik ne krasi ni naslovnice medija pod kontrolom SNSD-a, barem ne u kontekstu raspada BiH, otcjepljenja entiteta RS ili referenduma o samoopredjeljenju. Nekoliko dana nakon što je sa govornice Narodne skupštine RS-a najavio nezaustavljiv put ka otcjepljenju tog bh. entiteta, na revidiranje takvih stavova ga je najprije stimulirao sastanak sa ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Ericom Nelsonom.

Nelsonovo upozorenje da će odgovorni za podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH "snositi posljedice" je Dodik sasvim ispravno protumačio kao prijetnju, ali je američkom ambasadoru u kasnijoj izjavi za medije poručio da se "prevario ako misli da može prijetiti".

- Kao što i oni kažu da imaju crvene linije, i mi imamo svoje. Rekao sam mu da je naša politika skromna, ali ponosita i da nećemo odustati od osnovnih principa bez obzira na to koliko SAD bio velik i oni na ovaj način iskazivali prijetnju – poručio je Dodik 19. februara.

Zatim je specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer upozorio da će oni koji se pridruže Dodiku u antidejtonskom djelovanju biti podvrgnuti sankcijama, nakon čega je vokabular šefa SNSD-a iznenada reduciran na migrante, koronavirus, ekonomiju, litije i Miću Mićića.

Najavljena posjeta glavne zamjenice pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Euroaziju i bivše ambasadorice SAD-a u BiH Maureen Cormack motivirala je Dodika da ipak procijeni da se američka administracija, bila ona odlazeća ili dolazeća, nije prevarila kada je pomislila da ima pravo prijetiti sankcijama onima koji dovode u pitanje međunarodni sporazum kojeg su kreirali i čiji su garant.

U razgovoru za Pink je Dodik uoči posjete Cormack kazao da se "ne treba suprostavljati velikoj sili kakva je SAD jer to može proizvesti posljedice koje bi trajale godinama ili decenijama".

Iako javnost nije upoznata sa preciznim temama razgovora na sastancima u Sarajevu, jasno je da Cormack u glavni grad BiH nije doputovala kako bi provjerila da li njen nasljednik na ambasadorskoj poziciji adekvatno održava rezidenciju i da li je sve po starom kod visokog predstavnika Valentina Inzka i ostalih članova Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.

- Vjerujemo da su bonske ovlasti vrlo važno sredstvo za visokog predstavnika, da ih koristi u slučaju bilo kojeg pokušaja da se vrlo važne strukture BiH unište. Bonske ovlasti su tu, one postoje. To nije kratkoročno rješenje. To je važno sredstvo, ako bismo došli na vrlo važnu prekretnicu gdje bi došlo do ozbiljnog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma – izjavila je Cormack za N1.

Dolazak Cormack se nedvosmisleno može interpretirati kao poruka američke administracije da ograničavanje Dodikove retorike nije dovoljno da se nove sankcije i korištenje bonskih ovlasti sklone sa stola. Potrebno je, za početak, ukloniti SNSD-ove blokade rada državnih institucija.

Taj korak je još jedan Dodikov izazov koji je sam sebi nametnuo, poput onih kojima smo svjedočili u posljednjih nešto više od godinu. Najprije je, podsjetit ćemo samo na neke od primjera, obećano isticanje zastave entiteta RS na sjednicama Predsjedništva BiH "riješio" tako što je, umjesto dvije, prostoriju u kojoj se sjednice održavaju krasila jedna zastava BiH.

Nakon što je tvrdio da BiH u Brisel neće poslati ni prazan papir, a pogotovo Godišnji nacionalni program (ANP), u sjedište NATO-a je dostavljen dokument koji sadržajem savršeno odgovara ANP-u, ali nosi naziv Program reformi BiH. Kako bi javnost uvjerio u istrajnost svoje politike po pitanju puta ka NATO-u, upregnuo je sve svoje medijske resurse, koji će mu i ovaj put biti potrebni kako bi bez značajnijih političkih posljedica po sebe zažmirio na ranije isticani beskompromisni stav o blokadi rada državnih institucija do usvajanja zakona o Ustavnom sudu BiH koji bi podrazumijevao odlazak stranih sudija iz te institucije.

Jedino trenutno otvoreno pitanje jeste na koji će način Dodik ovaj put obrazložiti javnosti odustajanje od blokade bez ispunjavanja njegovih neracionalnih zahtjeva. Iako se odustajanje od blokade može protumačiti kao njegov novi politički poraz, poraženi su u svakom slučaju građani BiH, naročito oni iz entiteta RS, koji su (ne)radom zvaničnika SNSD-a i njihovih partnera uskraćeni za obećane socio-ekonomske reforme koje bi poboljšale kvalitet njihovih života.

Izvor: faktor.ba

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks