Dr Milan Blagojević: Nemušto povezivanje slučaja -Debevec i Mehmedagić- sa Dodikovim predmetom

Pokušaj dovođenja jučerašnjih hapšenja Debeveca i Mehmedagića u vezu sa krivičnim postupkom protiv Milorada Dodika, je prilično nemušt. Tome u prilog govore sledeći razlozi.

U Sudu BiH predmeti se dodjeljuju u rad automatskim sistemom, tako da ma ko bio predsjednik ili v.d. predsjednika Suda, on ne odlučuje o tome pa zato ne može odlučiti ko će biti prvostepeni sudija niti ko će biti žalbene sudije u predmetu protiv Dodika.

Drugo, ostavljajući za trenutak po strani protivpravnost Šmitovog "krivičnog djela neizvršenje odluka visokog predstavnika", konkretni slučaj protiv Dodika je vrlo jednostavan sa stručnog aspekta, jer tu imamo nesporne činjenice da je Šmit 1.7. donio i na sajtu OHR-a objavio to svoje krivično djelo, a istog dana je objavio i dvije svoje odluke kojima je poništio dva zakona NS RS i zabranio preduzimanje bilo kakvih daljih radnji na njihovom proglašenju i objavljivanju. Dalje je činjenica da je Dodik 7.7. donio ukaze o proglašenju ta dva zakona koje je poništio Šmit. I najzad, činjenica je da je Ustavni sud BiH više puta u proteklih 20 godina odlučivao, suprotno Ustavu BiH, da se OHR zakoni, dakle svi ti "zakoni", moraju smatrati zakonima BiH, a najnovija takva odluka Ustavnog suda BiH je ona iz marta ove godine, u kojoj je to ponovio, ali i rekao da je Šmit visoki predstavnik, za šta je glasao i Zlatko Knežević kao sudija iz Republike Srpske u tom sudu.

Kod takvih činjenica niko i ništa u BiH ne može promijeniti odluku Suda u Dodikovom predmetu. Samo treba saslušati 5-6 svjedoka optužbe, što se objektivno može učiniti za jedan dan, jer su to službenici SIPE koji će svjedočiti o saslušanju Dodika u SIPI i pribavljanju dokaza iz Službenog glasnika i Kabineta predsjednika Republike o dva ukaza. To je sve veoma jednostavno i dovoljan je jedan dan suđenja za to.

Odbrana će predložiti saslušanje svjedoka, ne znam tačno kojih sve, ali bi oni svjedočili na okolnosti proglašenja ukaza i da li OHR ima pravo da nameće zakone. Međutim, to su pravna pitanja i Sud ima pravo da odbije te dokaze, jer je svaki sud, pa i Sud BiH, taj koji tumači pravna pitanja i za to mu ne trebaju svjedoci i vještaci. Po principu iura novit curia-sud poznaje pravo, što tim više važi ovdje s obzirom na već zauzete stavove o tome od strane Ustavnog suda BiH, a taj sud je u hijerarhiji iznad Suda BiH.

Da zaključim, s obzirom na sve navedeno, ne vidim kako i ko bi se uprkos svemu tome usudio da izađe iz ovako utabane sudske prakse pa zbog toga ni ovi događaji od juče ne mogu na to uticati.

Jedini izlaz iz toga je ono o čemu sam ja više puta pisao, a radi se o pravu koje jednako ima Srbija kao i BiH, utemeljenom na Povelji UN i Dejtonskom sporazumu. Naime, samo ako bi bila podnesena tužba Međunarodnom sudu pravde i u toj tužbi zatražena privremena mjera zabrane OHR-u da nameće zakone i zabrana primjene tih zakona do odluke Međunarodnog suda pravde o tužbi, to bi zaustavilo ovaj krivični postupak i ishodilo presudu MSP, ili savjetodavno mišljenje, da Povelja UN zabranjuje da državi članici UN iko pa ni OHR nameće svoju volju kao zakon. Samo to bi bilo od pomoći Dodiku.

Sve drugo mimo toga u sistemu kakav je uspostavljen u BiH bila bi zloupotreba nekog od postupajućih sudija u Sudu BiH (Mirsada Strike ili onih sudija koji budu odlučivali po žalbi), koju ne mogu ni da zamislim da bi učinili jer bi onda oni bili optuženi u disciplinskom postupku, a i u krivičnom postupku za zloupotrebu položaja pa bi završili kao što su juče završili Debevec i Mehmedagić.

Doduše, postoji još jedan izlaz, da Šmit ili PIK povuku Šmitov zakon o inkriminaciji neizvršenja odluka visokog predstavnika, ali mislim da od toga nema ništa.

Za Infomedia Balkan
Dr Milan Blagojević, ugledni univerzitetski profesor i doktor pravnih nauka, bivši član Senata Republike Srpske i pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, sudija Okružnog suda u Banja Luci koji je odbio da primijeni Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koji je nametnuo visoki predstavnik u BiH, što je prvi takav slučaj u BiH pravosuđu.

Foto naslovna: n1info.ba/Milan Blagojević
Izvor: Infomedia Balkan

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter