Dronovi za brza i efektna ubijanja

Dronovi za brza i efektna ubijanja

Ova bespilotna letjelica se u američkim vojnim krugovima često naziva i “savršenim strojem za ubijanje” jer pronalazi i precizno locira mete, a upravljanje se vrši sa zemlje i odstojanja.

Ubojstvo iranskog generala Kasama Sulejmanija u Bagdadu izazvalo je šok na Bliskom Istoku, a u svijetu je, pored toga, fokus stavljen i na način na koji se to dogodilo. Na automobil u pokretu u kojem je bio general dejstvovano je iz raketa koje su bile pričvršćene na dron MQ-9 Reaper. Naoružani dronovi nisu nepoznanica na ratištima, ali u atentatima do ovoga još nisu korišteni.

Ova bespilotna letjelica se u američkim vojnim krugovima često naziva i “savršenim strojem za ubijanje” jer pronalazi i precizno locira mete, a upravljanje se vrši sa zemlje i odstojanja. Dronom iz kojeg je ubijen Sulejmani upravljao je operater iz američke baze u Kataru.

Asimetrični ratovi

Pomenuti dron ima raspon krila oko 20 metara, dužinu 11, a visinu 3,8 metara. Može postići brzinu od 350 km/h i letjeti na visini od 15.000 metara. Cijena MQ-9 Reapera iznosi oko 64,2 miliona dolara. Posjeduje multisenzorski nišan koji se sastoji od infracrvenog senzora, televizijske kamere visoke rezolucije, termalne kamere i laserskog radara. Može da nosi različite vrste naoružanja kao što su laserski navođene bombe i raketni projektili vazduh - zemlja. Uveden je u upotrebu 2007. godine, a njegovi primarni korisnici su američka, britanska i italijanska vojska.

I ovo što se dogodilo na aerodromu u Bagdadu svjedoči da dronovi nisu samo igračke nego vrlo ubojito oružje. Preteča dronova pojavila se prvi put 1973. u Jonkipurskom ratu, u kojem je Izrael bespilotnim letjelicama namamio Egipćane da ispucaju kompletni protuavionski arsenal.

Osamdesetih je Iran u ratu protiv Iraka koristio dronove naoružane lakim ručnim bacačima raketa. U prvom Zaljevskom ratu 1991. dronovi su postali legitimno oružje. Prvu žrtvu Amerikanci su dronom ubili u Kandaharu 2001., da bi do danas taj broj žrtava narastao na nekoliko hiljada.

Osim u asimetričnim ratovima, primjena bespilotnih letjelica, nažalost, moguća je u kriminalističkim aktivnostima, pa i u terorističkim aktima. Zapravo, nova tehnologija sve je dostupnija i sve je teže sagledati za šta se sve dron može upotrijebiti.

Nedavni slučajevi pokazuju da su kriminalne skupine koristile dronove za izviđanje i nadzor, isporuku hemijskog i biološkog oružja, kao i eksplozivnih materijala u konfliktnim zonama. Njima se često prebacuje droga preko državnih granica, što je otkriveno čestim padovima pretovarenih letjelica.

Pojedine zemlje tehnologiju drona tretiraju na različite načine, ali je važno da ih policija u dosta zemalja sve češće koristi u svom svakodnevnom operativnom radu. To je važno u borbi protiv organiziranog kriminala koji ne preza ni od čega i svakako nameće potrebu za podizanjem svijesti o tome da je dron opasan i da se više vrši razmjena informacija među državama.

Antidron puške

Na kraju, kvalitetno sredstvo za neutralizaciju dronova još nije pronađeno. Dok su dronovi bili manji, pokušalo se s pticama grabljivicama; trenirani su sokolovi i orlovi koji bi ih napadali kao drugu lovinu. No, njihove bi ih elise ozljeđivale pa su reagirala i društva za zaštitu životinja. Za neutraliziranje korištene su i mreže, ali se od toga odustalo.

Na dron se može i pucati vatrenim oružjem, ali se ispostavilo da to nije pogodno. Naime, teško je dron u letu pogoditi, meci bi fijukali na sve strane, a i da ga se pogodi, ne bi se moglo procijeniti gdje će pasti pa bi na kraju mogla biti učinjena još veća šteta.

U upotrebi su i specijalne antidron puške koje djeluju na spektar frekvencija i sposobne su za tzv. preuzimanje drona. Uđe se u frekvenciju drona, preuzme se njegov sistem upravljanja i dron se potom sigurno neutralizira ili prizemlji. Antidron puške su prilično efikasne, ali ni one nisu bez mana, vrlo su skupe (jer to nije obična puška), za njihovo rukovanje se mora proći specijalna obuka, imaju ograničeni radijus, a i dron treba uočiti na vrijeme.

Piše: Đuro Kozar 

Izvor: oslobodjenje.ba

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks