Egzodus nevidjenih razmjera - Građani bježe iz BiH, a političari kuliraju

Egzodus nevidjenih razmjera - Građani bježe iz BiH, a političari kuliraju

Odlazak ljudi sa ovih prostora nije novost, ali egzodus stanovništva koji imamo u posljednjih pet do deset godina trebalo bi da alarmira i vlast na svim nivoima u BiH.

Nažalost, na ogroman odlazak mladih ljudi nema jasnih reakcija iz institucija, kako BiH, tako i entitetskih. Neki poslanici i ne vjeruju u priče da ljudi odlaze, smatrajući to nekom vrstom spina, bez obzira na to što postoje podaci o broju građana koji svakodnevno odlaze.

Stručnjaci upozoravaju, naime, da je najveći problem to što odlaze ljudi između 20 i 40 godina starosti, koji su u zenitu radne i reproduktivne sposobnosti, a po procjenama zemlju napusti najmanje 40.000 ljudi godišnje.

Po najnovijim podacima, samo u prvih pet mjeseci ove godine iz BiH je otišlo oko 30.000 ljudi, a koliko će ih još otići teško je pretpostaviti. Posljedice toga na ekonomiju već se vide, a na to se, smatraju stručnjaci, mora reagovati ozbiljnim društvenim reformama.

Sunovrat

Dosadašnje mjere za zaustavljanje seobe mladih i zadržavanje radne snage, ocjenjuju, uglavnom su parcijalne i nemaju dovoljno rezultata, što se najbolje vidi po tome da iz BiH sada odlaze i oni koji imaju stabilna radna mjesta ili riješeno stambeno pitanje.

Oni odlaze zbog nesigurnosti, nefunkcionalnog sistema, korupcije, kriminala, nejednakosti pred zakonom, izrabljivanja ili obespravljenosti, a borba protiv ovih problema u BiH je godinama samo deklarativna.

– Politici i političarima u cijeloj BiH su korupcija i kriminal važniji od nas građana. Ova regija će da doživi totalni sunovrat – kaže Goran Rodić (28), koji odlazi u Njemačku.

Otvorena vrata u budućnost

Stanovnici BiH, zapravo, sada koriste otvorena vrata u zapadnim zemljama, koje imaju nedostatak radne snage, ne samo da bi našli posao, već da pobjegnu iz ambijenta u kojem ne vide budućnost za sebe i svoju djecu.

– Mislim da je ranije postojala bar neka vrsta nade da će se nešto promijeniti, bar kad se pogleda unazad deset godina. Međutim, kako odmiče vrijeme, ljudi su se očigledno suočili sa stvarnošću, da niti se išta radi, niti se išta mijenja, već stvari idu nagore. Suštinske borbe protiv korupcije, recimo, kod nas nema – kaže v.d. izvšnog direktora organizacije „Transparency International“ u BiH Ivana Korajlić.

U nevladinim organizacijama upozoravaju i da se, uprkos sve masovnijem odlivu ljudi, u parlamentima o tome čak i ne razgovara.

– Parlamentarna skupština BiH nikada nije imala odlazak građana kao tačku dnevnog reda. Pa ako ništa drugo, bar da pokažu javnosti da brinu – ističe Mirhunisa Zukić, direktorka Unije za održivi povratak.

(Dnevno)politička tema

Na pitanje da li parlament treba da se bavi ovim slučajem, poslanik u ovom parlamentu Branislav Borenović kaže da je to važno pitanje i da svakako ima prostora da se o njemu razgovara.

– Izuzetno je važno da se razgovara o mogućim mjerama kako bi se zaustavio egzodus stanovništva, ali ne samo u Parlamentarnoj skupštini BiH, već i u Narodnoj skupštini RS i Parlamentu FBiH – kaže Borenović.

Njegov kolega Staša Košarac smatra, međutim, da pitanje odlaska mladih iz zemlje treba otvoriti, ali vrlo oprezno.

– Mislim da to pitanje treba tretirati u skladu sa ustavnim nadležnostima i da postoje vrlo jasno definisane politike institucija RS po tom pitanju i da daju određene efekte. Kakvo je stanje u Federaciji BiH ne znam, ali mislim da to svakako nije pitanje u nadležnosti BiH i da zbog toga Parlamentarna skupština BiH o tome ne bi trebalo da raspravlja – ističe Košarac.

Ćorić: Veće plate neće biti dovoljne

– Politika povećanja plata je dobra, ali nije dovoljna da zadrži ljude na ovom prostoru. Treba napraviti kvalitetan plan kako zadržati ljude, a jedna od aktivnosti može biti i to. A to povećanje plata uslovljava i rasterećenje privrede, da poslodavci budu u prilici da povećaju plate. Ali mora, prije svega, biti širi društveni ambijent koji bi ljude zadržao ovdje, dao im nadu i šansu da se i ovdje može napredovati. I da steknu povjerenje, prije svega, u sebe i društvo – kaže direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS Pero Ćorić.


Izvor: SrpskaInfo