Erdogan pomirio Dodika i Bakira, ovim -zakovani- interesi Turske i Rusije u BiH


Erdogan pomirio Dodika i Bakira, ovim -zakovani- interesi Turske i Rusije u BiH

Politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milivojević tvrdi da ogromne zasluge za "pomirenje" između Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića, koje je dovelo do formiranja novog Savjeta ministara, nosi turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

Milivojević, koji je za naš portal još prije više od dva mjeseca predvidio da će tadašnja posjeta turskog predsjednika Srbiji i sastanak koji je tamo imao sa članovima Predsjedništva BiH deblokirati proces formiranja vlasti, ističe kako je sada potpuno jasno da sva tri konstitutivna naroda u BiH, prema njegovim riječima, imaju svoje strane mentore. 

- Bilo je manje-više logično kako će se stvari odvijati poslije Erdoganove posjete Beogradu, jer ako ste u poziciji da na regionalnom planu radite na uspostavljanju infrastrukturnih i saobraćajnih veza između Srbije i BiH, a na taj način i sa ostatkom Balkana, bilo je nephodno da neko ko ima ne samo ekonomski i geopolitički, već i nacionalni i vjerski interes stane iza takvih projekata. Na drugoj strani, dogodilo se ono što sam već mjesecima govorio da će se dogoditi, a to je da ovdje imamo samo dva ozbiljna igrača koji su direktno zainteresovani za rasplet u BiH i neku vrstu mirnog dogovora, a to su Rusija i Turska. Svi ostali, računajući NATO i SAD, tu su iz nekih drugih interesa, međutim, oni ovdje nemaju one ozbiljne interese koji bi, kad govorimo o bošnjačkom nacionalnom korpusu, mogli da se direktno vežu za Tusku, ili, u srpskom slučaju, za Rusiju. Erdogan je htio da na neki način pokaže da je on taj bez čije pomoći nije moguće formirati vlasti u BiH. Činjenica da se došlo do neke vrste kompromisa, koji se zove Program reformi, pokazala je da se može doći do rješenja koje ne može da se tretira ni kao poraz Dodika niti kao poraz Izetbegovića - kaže Milivojević za Insajder.

On, između ostalog, tvrdi da bez obzira na različita tumačenja u javnosti kontroverznog dokumenta kojeg su potpisala trojica članova Predsjedništva BiH, a koji je prije nekoliko dana poslat u sjedište NATO u Briselu, taj papir, prema njegovim riječima, ne predstavlja "nepovratan put" BiH prema Zapadnom vojnom savezu. 

- To apsolutno nije nepovratni put prema NATO i to se jasno i vidi. O tome će se u jednom trenutku tek odlučivati. Mislim da je tu odrađeno najbolje što se moglo i da Program reformi predstavlja kompromisno rješenje kojim se ne zaustavlja put ka NATO, ali da taj put nije bespovratan. Tu nemamo onu suludu politiku, kakvu smo u jednom trenutku imali u Srbiji, a koja je glasila da EU nema alternativu. Uvijek postoji alternativa, osim smrti. U Programu reformi se navodi da u ovoj fazi postoji dio BiH koji nije zainteresovan za članstvo u NATO, ali to ne znači da nekad neće biti. Čak ni Srbija, koja je proglasila vojnu neutralnost, nikad nije rekla zauvijek ne ulasku u NATO. Program reformi je upravo jedno takvo rješenje. Time nije izgubio ni Izetbegović, koji je fanatični pristalica ulaska u NATO, ali nije izgubio ni Dodik, čija je politika proklamovana kroz deklaraciju Narodne skupštine RS o vojnoj neutralnosti. I jedan i drugi mogu pred svojim biračima reći da su ispunili svoj dio cilja. Nema apsolutnog pobjednika ni apsolutnog gubitnika - tvrdi Milivojević.

Na pitanje kako predviđa dalji rasplet situacije u BiH i kakva je uloga velikih sila u ovdašnjim političkim zbivanjima, Milivojević odgovara da su nezahvalne bilo kakve dugoročnije prognoze.

- Kad govorimo o odnosima između država i njihovim interesima, to je sve neka vrsta uzimanja vazduha pred nove sukobe. U nekom trenutku tenzije se smiruju, da bi se zatim povećale. Nigdje nema vječnog mira. U odnosima između velikih sila stalno imate smirivanje i dizanje tenzija, ali dobro je sve dok se to dešava na diplomatskom i političkom nivou. Što se tiče BiH, novoizabrani Savjet ministara dobio je šansu da nešto pokuša napraviti. Kako će to činiti, tek ćemo da vidimo. Međutim, ono što je jasno jeste to da su ovim i formalno i neformalno zakovani interesi Turske i Rusije u BiH, koje se pojavljuju kao mentori dva konstitutivna naroda, Srba i Bošnjaka. Kad je riječ o Hrvatima, još od 1989. i početka raspada Jugoslavije njihov prvi mentor je Njemačka, a drugi SAD. To nikad nije bilo sporno. Falilo je još i ovo, da se legalizuje i legitimiše stanje. Zašto bi se neko folirao da voli Njemačku, kad više voli Tursku, kakav je slučaj sa Bošnjacima, ili zašto bi se Srbi folirali da više vole Zapad od Rusije, kad to nije tačno - kaže Milivojević.

Izvor: insjader.in

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks