Gdje je 28,4 miliona uplaćenih za Šume Srpske - Šta i koga privreda Srpske plaća naknadama
Sva pravna lica u Republici Srpskoj imaju zakonsku obavezu da plaćaju nekoliko naknada kao parafiskalne namete, ali u Vladi nemaju nikakvu obavezu da te milione ulažu namjenski.
Tako, recimo, svako pravno lice mora za opštekorisne funkcije šuma da plati naknadu od 0,07 odsto na ukupan prihod koje je ostvarila firma. Po tom osnovu, po podacima Poreske uprave RS, poslodavci su u prošloj godini na račun javnih prihoda uplatili oko 15,5 miliona maraka, te 14,4 miliona maraka u 2017. godini.
Međutim, prošle godine je svega šest odsto od prikupljenih naknada raspoređeno za one namjene za koje su poslodavci i uplatili, a godinu prije samo 4,1 odsto.
Nakon što Vlada RS odobri utrošak, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede svake godine raspisuje konkurs za koršćenje novca namjenjenog za posebne namjene šuma.
– U 2017. godini za dodjelu sredstava putem konkursa planirano je 600.000 KM. Nakon konkursne procedure, JP “Šume RS” dobile su 531.335 KM, dok je preostali iznos dodijeljen sljedećim subjektima: Šumarski fakultet Banjaluka, Lovački savez RS i Nacionalni park “Kozara” Prijedor – kažu u Ministarstvu.
Dodaju da je prošle godine na konkursu dodjeljeno 934.000 KM, od čega su “Šume RS” dobile 701.524 KM. Preostali iznos odobren je Šumarskom fakultetu Banjaluka, Lovačkom savezu RS, NP “Kozara” Prijedor, NP “Sutjeska” Tjentište, Udruženju privatnih vlasnik šuma “Naša šuma” Čelinac, EU “Mosor” Kupres, “Institutu za genetičke resurse” Banjaluka i opštini Čelinac.
Podatke su nam potvrdili i u “Šumama RS” koji kažu da se, po Zakonu o šumama, novac koji plaćaju pravna lica koriste za proširenu reprodukciju šuma, a da oni najveći dio novca koji dobiju na konkursu ulažu u šumsko-uzgojne radove, odnosno za pošumljavanje.
Dakle, poslodavci su u protekle dvije godine za opštekorisne funkcije šuma uplatili oko 29,9 miliona KM, dok je Vlada odobrila svega oko 1,5 miliona KM. Sasvim logično pitanje je gdje je ostatak od 28,4 miliona maraka. Međutim, zvaničan odgovor iz Vlade nismo dobili.
– Nećete vi nigdje naći gde su tačno te pare otišle – kaže za Srpskainfo Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista “SWOT” koji je prije nekoliko godina analizirao koliko parafiskalni nameti opterećuju privredu Srpske.
– Nekoliko nakanada koje plaća privreda trebalo bi da su zaista namjenske, odnosno da sav taj novac ide isključivo u te namjene. Među njima su definitivno naknade za šume, protivpožarne i vodoprivredne naknade. Međutim, većina tog novca ne ide u zakonom propisane svrhe, već se troši za sve potrebe budžeta – objašnjava Duduković.
Kaže da protivpožarnu naknadu uplaćuju, takođe, sva pravna lica i to 0,04 odsto od poslovnih prihoda. Iznos vodoprivredne naknade zavisi od toga čime sa bavi preduzeće, ali najveći broj firmi je plaća 12 KM godišnje po zaposlenom radniku.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutnin Škrebić podsjeća da poslodavci već godinama ukazuju da su opterećeni fiskalnim i parafiskalnim nametima, te da stalno insistiraju na smanjenju i ukidanju nekih naknada.
– Eto, podaci o odnosu prikupljenih naknada za šume i utoršku govore da ne pošumljavamo koliko treba ili da imamo nepotrebno visoke naknade – ističe Škrebić.
Na račun javnih prihoda Republike Srpske prošle godine uplaćeno je ukupno oko 237,5 miliona KM na ime naknada i taksi. U ovo nisu uračunate koncesione naknade, naknade za priređivanje igara na sreću i kazne.
Glavna služba za reviziju javnog sektora ove godine radi reviziju učinka “Prikupljanje i utrošak sredstava od naknada za korišćenje šuma”.
REGISTAR DOBILI, ŠTA DALJE?
Gotovo prije godinu i po urađen je registar fiskalnih i parafiskalnih nameta u Republici Srpskoj s ciljem da se vidi koja opterećenja mogu biti umanjena ili ukinuta.
Tada je Ministarstvo finansija objavilo da su privrednici i građani u Republici Srpskoj suočeni sa 346 neporeskih, odnosno parafiskalnih nameta. Među njima je 287 naknada, 47 taksi, sedam kazni i dvije vrste članarina. Kada je riječ o fiskalnim nametima, postoji 15 vrsta direktnih poreza, te šest oblika doprinosa.
– Ništa nije urađeno poslije toga. Ideja je bila da se uspostavi registar parafiskalnih i fisklanih nameta, da se objavi i trebalo je prođe jedan period za usaglašavanje. Sljedeća faza je trebalo da bude redukovanje određenih nameta, da se smanje ili ukinu. Ta faza nikada nije došla na dnevni red – kaže Duduković.
U ekspozeu pred narodnim poslanicima RS Radovan Višković, akutelni premijer RS, je krajem prošle godine obećao rasterećenje privrede smanjenjem neporeskih davanja.
– Analizu ćemo uraditi sa poslovnom zajednicom, a smanjićemo sva neporeska davanja koja se pokažu da nisu opravdana – rekao je Višković.
Izvor: srpskainfo.com
