Izrael - Preminuo pisac Amos Oz

Amos Oz, jedan od najvećih izraelskih književnika svih vremena, preminuo je u 80. godini.

Pored književnosti bavio se i novinarstvom, a služio je i kao profesor književnosti na Univerzitetu Ben-Gurion u Ber Ševi (Be'er Sheva). Bio je među najeminentnijim lijevo orijentisanim aktivistima za rješavanje palestinsko-izraelsko i uopšte arapsko-izraelskog sukoba.

Oz je autor 30 knjiga na hebrejskom, među kojima 20 romana, te oko 450 članaka i eseja. Njegova su djela prevedena na četrdeset svjetskih jezika i smatra se najpoznatijim i najčitanijim izraelskim piscem u svijetu. 

Uporedno s romanima objavljivao je i eseje o politici, književnosti i miru. 

Pored domaćih objavljivao je za New York Review of Books. Među djelima koja su prevedena na naš jezik mogu se naći: Crna kutija, Kako izliječiti fanatika, Moj Mihael, Priča u ljubavi u tmini, Pantera u podrumu, Iznenada u dubini šume i Juda.  

Polovina Ozovih romana smještena je u jerusalimskoj četvrti u kojoj se rodio - Kerem Avraham. Uprkos tome što mu je porodica bila distancirana od religije, pohađao je vjersku školu koja mu je omogućila bogat uvid u korijene jevrejske duhovnosti i filozofije tokom književnog rada. 

Po samoubistvu majke, u 12. godini života, prelazi u kibuc Hulda gdje biva usvojen od porodice Huldai, čiji je sin Ron danas gradonačelnik Tel Aviv-Jafe. U kibucu živi i radi sve do 1986. kada se sa suprugom i troje djece seli u Arad pod obroncima Judejske pustinje, iznad Mrtvog mora, zbog sinovljeve astme. 

Time je imao priliku da upotpuni spoznaju tri raznorodne izraelske društvene atmosfere koju je na virtuozan način opisivao i predstavljao. Borio se u Šestodvnevnom (1967.) i Jom-kipurskom (1973.) ratu. Studirao je filozofiju i hebrejsku književnost na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu. 

Djela su mu izdavana, uglavnom od izdavačkih kuća Am oved i Keter. Oz je dobitnik najprestižnijih nacionalnih nagrada – Nagrade Izraela, Izraelske nagrade za književnost, Bjalikove nagrade, te prestižnih međunarodnih Geteove nagrade grada Frankfurta, kojom su svojedobno nagrađeni i Zigmund Frojd i Tomas Man, te ruske Nagrade za baštinjenje Tolstoja.  

Na Univerzitetu  Ben-Gurion osnovana je studija koja se bavi Ozovim opusom. Više godina se očekivala Ozova Nobelova nagrada za književnost. 

Amos Oz je jedan od najuticajnijih i najcjenjenijih intelektualaca izraelske ljevice. Ovo ga je često dovodilo na naslovne strane i žestoke polemike. Bio je borac za mir i socijalnu pravdu. 

Već je u godini Šestodnevnog rata, kojim su zauzeti istočni Jerusalim, Judeja, Samarija, pojas Gaze, Sinaj i golanska visoravan zagovarao održivo rješenje sukoba svojim člankom Zemlja praotaca (Be eretz avot) u novanama Davar.

Bio je među osnivačima pokreta Šalom ahšav (Mir sada), podržao Mirovni sporazum iz Osla, ali se ne manje žestoko sukobljavao sa post-cionističkom ljevicom negoli sa desnicom generalno. 

Podržao je gradnju sigurnosne ograde za koju je držao da treba biti što bližom zelenoj liniji, budućom granicom Palestine i Izraela. 

Protivio se naseljavanju na teritorijima Zapadne obale i pojasa Gaze od samog početka. Bio je blizak radničkoj (laburističkoj) stranci, a lično sa Šimonom Peresom, a potom i strankom izrazito lijeve orijentacije Merec (Meretz). 

Predsjednik Države Izrael, Reuven Rivlin, izrazio je žalost riječima "Priča ljubavi i svjetla, a sada duboka tmina. Žalost se spušta na nas ulaskom Šabat-a. Književni i duhovni div, ponos našeg stvaralaštva. Počivaj u miru naš dragi Amose". 

Aleksandar Nikolić, bivši počasni konzul Bosne i Hercegovine u Izraelu, rekao je za BN da je imao jedinstvenu privilegiju da još kao student, a potom na književnim večerima, svečanostima i razgovorima pred pozorišne predstave uživa u krepkim mislima i elokventnim izražavanjima velikana intelekta, duha i pera Izraela, Amosa Oza.

Nepokolebljiv borac za mir i društvenu pravdu, koji je prirodnim jezikom povezivao istoriju sa budućnošću, bazirajući se na istorijski period koji mu je prisan. U svojim se upozorenjima nije osvrtao na populizam. 

U mnogo čemu je prednjačio vremenu u kojem je živio, a njegova prisutnost u renomiranim medijima širom svijeta i kada je kritikovao politike izraelskih vlasti bile su čin patriotizma. 

Virtuoz opisa atmosfere, šarolikim izborom likova koji su otpadnici sastavljeni u svojim vojevanjima, maestralno proučava mozak, njegove umotvorine, protivrečnosti i naposlijetku očajanje. 

Realnost, ironija i kritika slijedili su i sredinama kojima je bio zahvalan poput kibuca. Uvijek će mi ostati urezana njegova poruka da "što je priča autentično lokalnija to je univerzalnije pouke i globalno prihvatljivija", rekao je Nikolić.  

Izvor: BNTV