Judejska gora - Dan sjećanja na Holokaust


Judejska gora - Dan sjećanja na Holokaust

Izraelski Dan sjećanja na Holokaust i herojstvo tokom njega institucionalno je obilježen juče i u šumi jugoslovenskih Jevreja, pokraj Šoreš-a (moshav Shoresh), u jerusalimskom koridoru Judejske gore.

27. nisan, iz jevrejskog kalendara, koji prethodi Danu nezavisnosti osam dana, besprekornim pijetetom je ugrađen u institucije, obrazovne ustanove i radna mjesta. Recidivom nomadskih vremena dan započinje sutonom, tako da se centralna nacionalna komemoracija, u prisustvu kompletnog rukovodstva države, svih domena, održava na Varšavskom trgu ustanove Jad vašem (Yad Vashem) u Jerusalimu. 

Uz govore predsjednika i premijera, te molitve nadrabina, šest preživjelih pale baklje simbolizirajući šest miliona Jevreja stradalih u Holokaustu. Ceremoniju prati prigodan umjetnički program, a na nju su pozvani preživjeli Holokausta i diplomatski kor. 

Ovogodišnja se manifestacija tematski osvrnula na sudbinu grčkih Jevreja. Narednog dana dvominutnom prodornom sirenom narod zemlje Ciona, u stavu mirno, se objedinjuje u sjećanju na stradalnike ovog jedinstvenog zločina u istoriji čovječanstva. Sve zastaje, uključujići i saobraćaj na auto-putevima. 

Tog dana nema manifestacija zabavnog karaktera, medijski prostor je adekvatno prilagođen a zastave spuštene na pola koplja. Dan sjećanja na Holokaust i herojstvo tokom njega je ozakonjen 1951., potpisom oca nacije i prvog premijera David Ben-Gurion–a.

Kako za BN prenosi bivši počasni konzul Bosne i Hercegovine u Izraelu Aleksandar Nikolić, Udruženje useljenika iz bivše Jugoslavije, u saradnji sa još četiri organizacije, među kojima Svjetskom federacijom sefardskih opština i Jad vašem-om, u šumi jugoslovenskih Jevreja tradicionalno su organizovali sopstvenu komemoraciju. 

Poslije pozdravne riječi predsjednice udruženja Miri Derman pročitana su svjedočanstva i razmišljanja druge generacije potomaka Marine Bader i Gizele Lederer. Sadržaj centralnog dijela činilo je predavanje Jehude Jaron-a (Yehuda Yaron) iz Jad vašem-a o doprinosu izgradnji Države Izrael od strane preživjelih Holokausta iz Jugoslavije. 

Umjetnički program obogatio je hor Evenju (Evenyou) iz Even Jehude (Even Yehuda), u prisustvu diplomatskog kora sa prostora bivše Jugoslavije, među kojima ambasadora Republike Srbije Milutina Stanojevića, kao i direktora Odjeljenja za Balkan izraelskog MIP-a Dan Orijana (Dan Oryan).

Od oko 80 hiljada Jevreja Kraljevine Jugoslavije, uoči Drugog svjetskog rata i Holokausta, preživjelo je samo 14 hiljada. Dio preživjelih priključivši se NOP-u (od kojih je deset proglašeno za narodne heroje, 150 bili nosioci Partizanske spomenice 1941., a 14 uznapredovalo do čina generala), kao i u zarobljeništvu u Njemačkoj aprilskim slomom. Sistem logora smrti Jasenovac Nezavisne Države Hrvatske, predstavljao je najokrutniji manualni vid genocida u sapatništvu sa Srbima i Romima, odnosno zločinima nad antifašistima Hrvatima i pripadnicima ostalih naroda.

U Izraelu jugoslovenski Jevreji, do dan-danas organizovani u zajedničkom udruženju, Hitahdut, uživali su od samog početka useljavanja visok ugled, izbjegavši stigmatizacije svojstvene imigracijskim društvima, posebno prijemčivih brojnijim populacijama. 

Od 1948. (osnivanja Izraela) do 1952. oko osam hiljada jugoslovenskih Jevreja se odlučilo na iseljenje u Izrael, pri čemu su bili prisiljeni da se odreknu državljanstva FNRJ. Manjem dijelu iseljenje nije bilo dozvoljeno obrazloženjem nophodnosti zanimanja ili procesima koji su vođeni protiv dotičnih. 

Pristigli u novoformiranu državu priključili su se već postojećoj zajednici između dva svjetska rata, koja je učestovavala u osnivanju, odnosno gradnji kibuca, poput Šaar ha-Amakim (Sha'ar HaAmakim) osnovan 1935. u čijoj se blizini nalazi šuma kralja Aleksandra (Karađorđevića) i Gat osnovan godinu dana ranije.

Jevreji sa prostora bivše Jugoslavije naseljavali su se širom zemlje i postepeno prodirali u sve vidove života i djelatnosti. Gotovo da nema profesije u kojoj nisu dostigli vrhunske rezultate, a opšte poznati u ovoj blisko-istočnoj zemlji i iminentna asocijacija svakako su dva načelnika đeneralštaba: David (Dado) Elazar i Haim Bar-Lev, koji je u poznijim godinama bio i ministar trgovine i industrije, ministar razvoja i ministar policije, te Josef (Tomi) Lapid, generalni direktor javnog RTV servisa i ministar pravde.

Pored manifestacija iz oblasti kulture i njegovanja običaja na tradicionalnom pikniku u vrijeme praznika Sukot, u djelovanju već 83-godišnjeg Udruženja useljenika iz bivše Jugoslavije, valja referentno izdvojiti arhiv Eventov, u okviru Nacionalne biblioteke u Jerusalimu, kao i dvojezični časopis Most.

 

Izvor: BNTV