Kamen temeljci zarasli u korov -Mrsovo- kod Rudog čeka početak radova od 2014.

Kamen temeljac kao da i nije postavljen ako svečanosti ne prisustvuje najviši politički vrh, ali i pored toga neki od temeljaca nisu dočekali da iz njih nikne građevina.

Jedan od takvih je kamen za najavljenu gradnju hidroelektrane „Mrsovo“ u opštini Rudo, na Limu, koga su još u junu 2014. položili tadašnji predsjednik Srpske Milorad Dodik i ruski bogaraš Rašid Serdarov.

U opštini Rudo saznali smo da se kompanija „Komsar enerdži“ Rašida Serdarova nije ni pomakla dalje od početka gradnje objekta koji je trebalo da košta 200 miliona KM. Istu sudbinu doživjela je i planirana gradnja trećeg bloka TE „Ugljevik“ čiji investitor je trebalo da bude ista kompanija, a završetak objekta bio je planiran do kraja 2016.

Kako se spekuliše u političkim krugovima, u međuvremenu je „puklo“ između Serdarova i rukovodstva Srpske, a spominjala se i mogućnost tužbe, navodno zbog poslovne pravare.

Na pitanje Srpskainfo da li ostaju pri namjeri da izgradi HE „Mrsovo“ i TE „Ugljevik 3“ iz firme „Komsar enerdži Republika Srpska” d.o.o. odgovorili su pozitivno. Tvrde da će nastaviti aktivnosti na izgradnji ovih objekata, kao nosioci koncesija.

Međutim, upitani zbog čega nisu ispoštovali rokove za završetak gradnje, kažu da su „složena situacija na finansijskim tržištima, kao i niske (nepovoljne) cijene električne energije u predhodnim godinama, te promjena direktiva EU vezanih za emisije i efikasnost elektrana, značajno usporili aktivnosti na realizaciji projekata.

– Naime, obračuni rentabilnosti projekta, na bazi tada važećih niskih cijena električne energije na evropskom tržištu uz važeće koncesione uslove, pokazivali su granične vrijednosti što je strateškim partnerima predstavljalo ključni problem za donošenje pozitivne odluke za dalje investiranje. Takve okolnosti usporile su sve aktivnosti na razvoju projekta jer bilo koje angažovanje velikih finansijskih sredstava na otkupu zemljišta za rudnike i ulaganja u TE bilo bi vrlo rizično i uz to i nerentabilno – kaže tehički sekretar Tanja Ilić.

Prema njenim riječima, tokom 2018. tržište električne energije se značajan oporavilo pa je taj rast stvorio nove pretpostavke za intezivnije i izvjesnije pregovore sa partnerima oko izgradnje termoelektrane (EPC) i prodaje električne energije (PPA).

– Dakle, 2018. godina je bila godina pregovaranja sa strateškim partnerima u cilju traženja optimalnih tehničko – tehnoloških i finansijskih rješenja za daljni razvoj projekta. Očekujemo da se pregovori sa partnerima oko izgradnje termoelektrane i prodaje električne energije dovrše u narednom periodu kako bi se ubrzano mogle nastaviti aktivnosti na izgradnji termoelektrane i otvaranju rudnika – kaže Ilićeva.

Inače „Komsar“ ima i firmu za međunarodnu trgovinu strujom koja se zove „Comsar energy trading d.o.o.“ Banjaluka i ima licencu DERK. U 2017. godini prikazli da su imali promet odnosno prihode od trgovine strujom oko 1,9 hiljada KM, a prikazali rashode od gotovo 84.000 KM, što znači gubitak oko 81.000 KM sa samo dvoje zaposlenih.

 Jedan od temeljaca koji je doživeo istu sudbin bio je i onaj za gradnju drugog bloka Termoelektrane „Gacko“ snage 660 megavata. Posađen je u maju 2007. u  vrijeme kada je direktor Elektroprivrede RS još bio Pantelija Dakić. 

Investitor je trebalo da bude češka elektroprivreda ČEZ, ali smo umjesto novog postrojenja vrijednog 1,4 milijarde KM dobili sporove, međunarodnu arbitražu i milionsku štetu po budžet RS.
 
Novi pokušaj da se u Gacku napravi drugi blok uslijedio je u decembru 2017. kada je u Banjaluci potpisan sporazum s novim investitorom – Kineskom mašinskom inženjerskom korporacijom. Ugovorom je definisano osnivanje zajedničkog preduzeća, u kojem će kineska strana imati 51 odsto udjela, a RS 49 procenata.

Naravno, temeljci nisu popularni samo za vrijeme aktuelne vlasti, nego su to bili i u vrijeme onih prije njih, možda čak i u većoj mjeri.

Tako je Dragan Čavić, u vrijeme dok je bio predsjednik Srpske, obećao gradnju stadiona za banjalučki FK „Omladinac“ i pokraj njega tržnog centra, ali od toga nije bilo ništa.

Ostaje da se vidi kada će biti završene sportska dvorana i bolnica u Doboju i druge građevine za koje su temeljci postavljeni u prošloj – izbornoj godini.

Apsolutni hit predizbornih temeljaca je izgradnja hidroelektrane Vranduk, na Bosni u Zenici. Radovi su svečano otvarani tri puta, ali do danas nisu počeli.

Pred izbore 2010. vrpcu je presjekao i radilište u Vranduku “svečano otvorio” Haris Silajdžić iz Stranke za BiH, a 2014. tadašnji federalni premijer, danas predsjednik SDP Nermin Nikšić. Bakir Izetbegović, lider SDA, to je po treći, jubilarni put ponovio pred izbore 2016.

Međutim, EBRD je odlučila da obustavi radove i naredi vraćanje terena u prvobitno stanje nakon što je „Strabag“ izašao iz projekta, a “Euro – Asfalt” i “Končar” nisu uspjeli promijeniti ugovor s EBRD i nastaviti radove.

Izvor: Srpskainfo