Komisija o Stepincu 7. i 8. juna u Podgorici


Komisija o Stepincu 7. i 8. juna u Podgorici

U sredu i četvrtak, 7. i 8. juna, u Podgorici bi trebalo da bude održan peti, i prema početnom planu poslednji sastanak Mešovite katoličko-pravoslavne komisije o liku i delu kardinala Alojzija Stepinca pre, za vreme i posle Drugog svetskog rata.

Tema tog sastanka bi, kako je ranje najavljeno, trebalo, da bude "Nadbiskup Stepinac i komunistički progon od 1945. do 1960".

Sastanci komisije su, inače, zatvoreni za medije, a njeni članovi su se obavezali na ćutanje do okončanja dijaloga.

Međuverska komisija je formirana je na inicijativu pape Franje. Papa Franja je praktično formiranje komisije zaustavio kanonizaciju Stepinca i zatražio da se o tome povede dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Vatikan je za koordinatora komisije imenovao Bernara Ardira, predsednika Papskog veća za istorijske nauke.

Prethodno se Srpska pravoslavna crkva usprotivila nameri Katoličke crkve u Hrvatskoj da Stepinac bude proglašen svecem.

O ličnosti Stepinca i njegovom stavu prema ustaškom režimu Ante Pavelića dve crkve imaju sasvim različite stavove.

Prethodni sastanak je održan u Požegi, u Hrvatskoj, 20. i 21. aprila na temu "Odnos nadbiskupa Stepinca prema Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi od 1941. do 1945.", saopšteno je tada iz SPC.

Neizvesno je da li će podgorički sastanak biti poslednji s obzirom na to da je bilo nekih signala da bi komisija mogla da nastavi rad čak i u narednoj godini zbog nedostupnosti vatikanskih arhiva.

Ta, u početku medijska nagađanja, potvrdio je patrijarh SPC Irinej, koji je rekao da je nedostupnost vatikanskih arhiva o Stepincu trenutno najveći problem u radu komisije.

Irinej je, naime, komentarišući navode medija da je delegacija SPC oštro negodovala zato što predstavnik Svete stolice Bernard Arduro onemogućava srpskim istražiteljima pristup arhivu Vatikana, rekao da posao kojim se komisija bavi "još nije završen".

"Nadam se da ćemo uspeti da kažemo ne samo svoju, već realnu istinu o delovanju nabiskupa Stepinca tokom Drugog svetskog rata. Naše je da prikupimo dokaze, a ne znamo kako će druga strana na to reagovati", naveo je patrijarh SPC.

Samo nekoliko dana nakon što je patrijarh Irinej potvrdio da Vatikan srpskim istraživačima sprečava pristup arhivima u kojima su dokumenti značajni za sagledavanje istorijske uloge nadbiskupa Alojzija Stepinca, u hrvatskom Večernjem listu objavljen je tekst u kojem se tvrdi da „srpska strana nije predstavila nijedan dokaz o krivici zloglasnog kardinala".

Na to je odmah reagovao ugledni hrvatski teolog i publicista Drago Pilsel, koji je pisanje Večernjeg lista nazvao kampanjom dezinformisanja.

"Nemojte se bojati istine o Stepincu ako zaista verujete da je zaslužio čast oltara i da bude kao takav primer hrišćankog života celome svetu”, poručio je Pilsel i još jednom pomenuo da je neophodno da bude otvoren vatikanski arhiv kako bi predstavnici SPC došli do dragocenih dokumenata o delovanju kardinala Stepinca.

Članovi Mešovite komisije Katoličke crkve nisu želeli da komentarišu izjavu patrijarha SPC Irineja o nedostupnosti vatikanske arhive.

Ekspertski član komisije Mario Jareb rekao je tada da ne može da komentariše ocenu srpskog partijarha jer se, kako je rekao, "bar sa naše strane držimo dogovora da se o radu komisije i bilo čemu u vezi sa tim radom ne govori.“

"Ono što eventualno predstavnici SPC traže u vatikanskim arhivima su verovatno dokumenti o potvrdi njihovog stava", rekao je tim povodom sociolog religije i bivši jugoslovenski i hrvatski diplomata Ivica Maštruko.

"Ne znam šta bi se posebno moglo naći u arhivima, ali praktično ništa što bi bitno menjalo stavove i Srpske pravoslavne crkve, a s druge strane i Katoličke crkve. I verujem da bi i jedni i drugi za svoje argumente tamo evetualno mogli pronaći neka dokumenta, odnosno da bi članovi komisije iz Srpske pravoslavne crkve mogli pronaći neke dokumente koji bi zapravo svedočili o recimo, jednoj određenoj podršci koju je papa Pie XII pružao Stepincu“, kaže Maštruko.

Maštruko kaže da su se problemi očekivali i da će ih i dalje biti, a on ih očekuje i u završnom izveštaju komisije.

"Ono oko čega neće biti postignuta saglasnost je delovanje Stepinca za vreme Drugog svetskog rata, odnosno u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH)", smatra Maštruko.

"Srpska pravoslavna crkva već na osnovu činjenice da je Stepinac bio vojni vikar cele vojske NDH i da je bio na čelu komisije za pokrštavanje Srba imaće vrlo jasan i vrlo određen stav bez obzira kakvi se argumenti pružali s druge strane ili pojedinačni slučajevi u kojima je Stepinac intervenisao za nekog Srbina pravoslavca, Jevreja i Roma", rekao je Maštruko.

"To neće uticati na stav Srpske pravoslavne crkve, odnosno članove te komisije. A s druge strane predstavnici katoličke crkve će njegovu ulogu u tom području pokušati da relativizuju, odnosno pružaće pojednačne primere njegovih istupa“, naveo je ranije Maštruko.

Maštruko smatra da, i ako komisija i završi rad i ako podnese izveštaj, saglasnosti neće biti.

Takođe, smatra Maštruko, papa se neće baš truditi da ubrza postupak proglašenja Stepinca svecem.

Inače, prvi sastanak komisije održan je u julu prošle godine u Vatikanu, a da li će ovaj u Podgorici biti poslednji, pitanje je na koje zasad nema odgovora.

  
Izvor: Tanjug