Matematičari proračunali da li svijetu prijeti veliki rat


Matematičari proračunali da li svijetu prijeti veliki rat

Čovječanstvo je živjelo u relativnom miru još od 1945. godine i kraja Drugog svjetskog rata, a u periodu koji je nazvan “dugi mir” bilo je manje velikih ratova u odnosu na prethodna dva vijeka.

Da li se radi o dugoročnom trendu ili se ljudi nalaze na ivici novog masovnog rata, pitanje je na koje su odgovor pokušali da daju i matematičari. Prema novoj studiji, veliki konflikti, poput Drugog svjetskog rata, dešavaju se u prosjeku svakih 205 godina, što znači da bi trebalo da prođe još barem 100 godina prije nego što ćemo znamo da li će “dugi mir” da potraje.

“Dugi mir” održao se više od 70 godina, a kako tvrde pojedini politički analitičari, tome su doprinijele različite novine dvadesetog vijeka, koje su umanjile rizik od globalnih sukoba. Među novinama navode širenje demokratije, povećanje ekonomske međuzavisnosti i prijetnje nuklearnog rata, piše magazin Science.

Kako bi otkrio da li je “dugi mir” dugoročna promjena, doktor Aron Kloset sa Univerziteta u Koloradu posmatrao je frekventnost i veličinu sukoba od 1823. do 2003. godine.

“Cilj studije bio je da se utvrdi da li obrazac koji ukazuje na relativno malo velikih ratova od kraja Drugog svjetskog rata može da se definiše kao trend i da li će se održati u budućnosti”, rekao je Kloset za “Dejli mejl”.

U studiji je proučavao koliko su ratovi bili česti kao i koliko je ljudi poginulo. Tokom perioda od 181 godine, zabilježeno je 95 ratova što je u prosjeku jedan rat svake 1,91 godine. Taj period je Kloset podijelio na tri sekcije.

U prvom periodu, od 1823. do 1914. godine, bilo je više velikih ratova među kojima su Krimski rat i Farmerski rat. Tokom tog perioda izbilo je 19 velikih bitaka, što je u prosjeku jedna na svakih 6,2 godina.

Sve se promijenilo 1914. godine kada je počeo period “velikog nasilja”. Između Prvog i Drugog svjetskog rata izbilo je 10 velikih ratova, u prosjeku na svakih 2,7 godina. Rezultat je najnasilnija i najrasprostranjenija pogibija ljudi zabilježena u istoriji.

Sa krajem Drugog svjetskog rata usledio je mirniji period.

“Od 1945. godine bilo je relativno malo velikih međudržavnih ratova. Ovaj obrazac, koji se ponekad zove “dugi mir”, vrlo je kontroverzan”, rekao je Kloset.

U ovom periodu veliki sukobi su izbijali svakih 12,8 godina, što je znatno manje nego u periodu “velikog nasilja”. Agresije po svijetu koje su se događale od 1914. do 1945. godine su, barem statistički, izbalansirane “dugim mirom”. To bi moglo da ukazuje da je odnos ratova tokom posljednjih 100 godina približno isti kao i tokom 19. vijeka.

“Rizik od velikog rata bi u budućnosti onda bio veći nego što se trenutno vjeruje, pa je važno da promovišemo mir i predupređujemo konflikte”, rekao je Kloset.

Ovo istraživanje ipak se odnosi samo na međudržavne ratove, a ne i na unutardržavna previranja i građanske sukobe.


Izvor: Blic