Naučnici prvi put mijenjali gen u ljudskom tijelu


Naučnici prvi put mijenjali gen u ljudskom tijelu

Naučnici su po prvi put pokušali da izmijene gen u ljudskom tijelu, ne bi li permanentno promijenili DNK osobe i tako izliječili bolest. Eksperiment je izveden u ponedjeljak.

Brajan Made (44), koji boluje od metaboličke bolesti zvane Hanterov sindrom, intravenozno je primio milijarde kopija korektivnog gena i genetički alat koji treba da isiječe njegov DNK na tačno određenom mjestu, piše Asošiejted pres (AP).

Made je rekao da je spreman na rizik. Za oko mjesec dana se mogu očekivati prve naznake da li je terapija uspjela, a za tri mjeseca će testovi dati konačan odgovor.

Ukoliko bude uspješno, to će biti veliki podstrek i za novo polje genske terapije. Naučnici su i ranije mijenjali ljudske gene, ali su to činili u laboratoriji, na izvađenim ćelijama koje su potom vraćali u pacijente. Postoje i genske terapije koje ne uključuju izmjene DNK.

Ipak, te metode mogu biti korišćene samo za nekoliko bolesti. Neke daju rezultate koji nisu trajni. Druge ubacuju novi gen u DNK kao "rezervu" ali nemaju kontrolu nad tim gdje će se gen ubaciti, što može dovesti do drugih problema, poput raka.

Sa novom metodom, međutim, genske izmjene se dešavaju precizno i unutar tijela. Nalik slanju minijaturnog hirurga koji postavlja gen tačno gdje treba, piše AP.

"Isiječemo DNK, otvorimo ga, ubacimo gen, zakrpimo. Nevidljivo zarastanje. To postane dio vašeg DNK i tu je do kraja vašeg života", rekla je Sendi Mekre, predsjednica kompanije koja testira nov metod u liječenju dvije metaboličke bolesti i hemofilije.

To znači da nema povratka niti načina da se isprave greške načinjene izmjenom gena. Eksperti smatraju da iako se ne mogu znati svi rizici, istraživanja treba da se nastave zbog neizlječivih bolesti, prenosi AP.

Te metaboličke bolesti ima manje od 10.000 ljudi na svijetu, djelimično i zato što mnogi umru veoma mladi. Onima koji, kao i Made, imaju Hanterov sindrom nedostaje gen koji proizvodi enzim koji rastvara određene ugljene hidrate, pa se oni talože u ćelijama i izazivaju haos u čitavom tijelu.

 

Izvor: B92