Nebojša Todorović: Hladni rat preko Zapadnog Balkana i rivalsko ograničavanje uticaja


Nebojša Todorović: Hladni rat preko Zapadnog Balkana i rivalsko ograničavanje uticaja

Rusija će nastojati da snažnije valorizuje uticaj na Balkanu i da igra na "romantičarsku" ideju Panslavizma, dok će politika SAD biti snažno prisutna u zemljama Zapadnog Balkana kroz otvorena vrata NATO-a i kasnije Evropske unije.

Posjeta potpredsjednika SAD Majka Pensa Crnoj Gori je čvrsta potvrda takvog stava. U narednom periodu za očekivati je da na Zapadnom Balkanu dominiraju elementi hladnoratovske geopolitičke strategije “containment-a”, tj. "zadržavanja" širenja uticaja drugih.

Pojam Zapadni Balkan je politička kategorija kojim se opisuje strategija Evropske unije prema regionu bivše Jugoslavije sa izuzetkom Slovenije i Hrvatske i dodatkom Albanije.

Zapadni Balkan je danas arena u kojoj se sukobljavaju interesi regionalnih i velikih sila. Stvarnost nam govori da je Ruska vanjska politika "zatajila" kada je u pitanju ulazak Crne Gore u NATO i da je NATO iskoristio date okolnosti i želju Crne Gore da sa Zapadom dijeli iste vrijednosti.

Kakav scenario nas očekuje u Makedoniji? Ukoliko se ne dese neki nepredvidivi dogadjaji, svako vremensko odlaganje prijema Makedonije u NATO duže od dvije godine će predstavljati iznenađenje.

Srbija se deklarativno zalaže za politiku vojne neutralnosti pozivajući se na Rezoluciju Narodne Skupštine o zaštiti suveriniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Republike Srbije iz 2007. godine, ali stvarnost je ipak drugačija.

Naime, zvanični podaci govore da je vojska Srbije u proteklih pet godina imala 44 vojne vjezbe sa NATO-m, a da je u istom periodu sa Ruskim vojnim snagama imala šest.  

Slična situacija je i kada su u pitanju donacije,  pa je prema zvaničnim podacima od 2014. godine do danas Srbija od NATO zemalja dobila oko 12 miliona eura donacija, a da je pri tome najveći pojedinačni donator SAD sa 9,8 miliona eura.

Srbija balansira između Istoka i Zapada: Ostaje da se vidi koliko će Aleksandar Vučić još moći da balansira izmedju Istoka i Zapada. Na to će značajan uticaj imati nivo ekonomskih odnosa Srbije sa Rusijom.

Na Kosovu i Albaniji tradicionalno dominira uticaj SAD tako da Republika Srpska ostaje mozda najplodnije tlo za širenje Ruske spoljne politike.

Tursko prisustvo u regionu je i dalje značajno. Uporedo sa investicijama Turska ostvaruje uticaj kroz otvaranje mreže kulturnih centara i emitovanje mnogobrojnih turskih serija što je u vanjskoj politici prepoznato kao koncept “Soft Power".Vanjskopolitička strategija bivšeg Ministra vanjskih poslova Turske Ahmeta Davutoglua, da Turska treba biti jedan od glavnih aktera u više regija imala je za posledicu da je Turska na Zapadnom Balkanu počela djelovati samostalnije i samouvjerenije nego ikada.  

Saudijska Arabija, Azerbejdžan i ostali akteri samostalno ili kroz "podršku" velikih sila imale su ili imaju svoje interese na ovom prostoru.

NATO previše čekao sa prijemom Crne Gore: U narednom periodu za očekivati je da na Zapadnom Balkanu dominiraju elementi hladnoratovske geopolitičke strategije “containment-a”, tj. "zadržavanja" širenja uticaja drugih. Dešavanja iz oktobra prošle godine daju povoda za razmišljanje da je NATO možda i previše čekao sa prijemom Crne Gore, pa se Crna Gora kao prelomna tačka, sa razlogom našla u fokusu mnogobrojnih obavještajnih struktura i diplomatskih aktivnosti.Ulaskom Crne Gore u NATO osigurana je budućnost Crne Gore i otvorena su joj vrata Evropske unije.

Sadašnje napetosti na relaciji Crna Gora-Rusija, mogu biti iskorišćenje i za usporavanje daljeg približavanja Srbije NATO-u.

Koncept vojne neutralnosti zemalja Zapadnog Balkana pokazaće se da je neodrživ, jer je malo vjerovatno da će bilo koja od ovih zemalja imati budžet za razvijanje svih vidova vojske.

Mjeru turskog uticaja na regiju u narednom periodu značajno će opredijeliti  unutrašnja previranja u toj zemlji.

Poučena iskustvom, Rusija će nastojati da snažnije valorizuje i da igra na "romantičarsku" ideju Panslavizma, dok će politika SAD biti snažno prisutna u zemljama Zapadnog Balkana kroz otvorena vrata NATO-a i kasnije Evropske unije. Posjeta Potpredsjednika SAD Majka Pensa Crnoj Gori je čvrsta potvrda takvog stava.

 

Izvor: Analitika/Nebojša TODOROVIĆ/Autor je magistrant  na odsjeku Vanjska politika i diplomacija, Fakulteta političkih znanosti, Sveučilište  Zagreb/