Nestaje najveća lipova šuma u Evropi

Ovdje ljudi kao da su zaboravili na pošumljavanje i značaj šuma, a uz to se i svojski trude da nekontrolisanom i bespravnom sječom unište  jedan od ključnih prirodnih resursa.

Nedavno je objavljena vijest kako je, zahvaljujući Indiji i Kini, svijet danas zeleniji nego što je bio prije dvadeset godina. Povećanje zelenila rezultat je njihovih dugogodišnjih programa sadnje stabala.

Nažalost, na Balkanu je potpuno drugačija priča. 

Ovdje ljudi kao da su zaboravili na pošumljavanje i značaj šuma, a uz to se i svojski trude da nekontrolisanom i bespravnom sječom unište  jedan od ključnih prirodnih resursa. Posljedice su dugoročne i dalekosežne po životnu sredinu i kvalitet života ljudi, neke već sada osjetimo – poplave, klizišta, jaki vjetrovi, gubitak biljnih i životinjskih vrsta, smanjenje proizvodnje kisika…

Tek rijetki su svjesni ovakvog stanja i oni se svojski trude da učine nešto.

Najsvježiji primjer nam dolazi sa Fruške gore, gdje su se prvo planinari, a potom i ekološki aktivisti, pobunili protiv nekontrolisane sječe šume.

Okupili su se pod imenom Čuvari/ke Fruške gore, u namjeri da sačuvaju najstariji nacionalni park u Srbiji i najveću lipovu šumu u Evropi. 

Podršku traže i u susjednim zemljama.

“Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina! Zajedno u borbi za dobrobit svih ljudi na ovoj planeti. Nema politike, ovo je zajednička borba za ekološko opismenjavanje! Balkan to može! Da pokažemo kako treba i šta znači biti prvenstveno ekološki svjestan čovek. Danas štitimo Nacionalne parkove kod nas, sutra ko zna gdje. Jer ZAJEDNO SMO JAČI!”, stoji na FB grupi Čuvari/ke Fruške gore.

Dok šume dišu, i mi ćemo disati

O neformalnoj grupi građana koju čini 7 aktivista i akcijama koje provode više nam je rekla Sandra Ostojić.

“Izlazimo na teren, slikamo prije i poslije, pišemo prijave i pokušavamo da dopremo do što većeg broja ljudi. Počeli smo obraćanjem NP Fruška gora tražeći inormaciju od javnog značaja o količini stabala koje imaju namjeru posjeći i o kom kvalitetu stabala se radi. Nakon što smo dobili odgovor da se sječe 2. i 3. klasa stabala, a na terenu smo zatekli posječena stabla 1. klase, uputili smo odgovor NP Fg, republičkom i pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode. Kao odgovor smo dobili tišinu. Ono što smo mi primijetili tokom redovnih obilazaka Fruške gore jesu posječena stabla na potezu između Vrdnika i Zmajevca radi izgradnje zip lajna, nasipanje tucanikom šumskih staza koje NP naziva izgradnjom šumskih puteva. Posječeno je na Letenci, Jabuci, Brankovcu, Šuljamackoj glavici”, rekla je za Buku Ostić, dodajući da i pored nerazumijevanja nadležnih institucija, njihove nebrige i ignorisanja, ne odustaju.

Od početka su  znali da sami ne mogu puno učiniti, zato su došli na ideju da stupe u kontakt sa zemljama u regionu, kako bi dobili podršku, razmijenili ideje i iskustava. Na taj način su, rješavajući probleme u svom okruženju, priču proširili i na ostale krajeve i zemlje, te se zainteresovali i za regionalne probleme.

Do sada su najveću saradnju ostvarili sa udruženjima iz Hrvatske i Crne Gore. 

“Vesna Grgić i Zeleni odred Hrvatska nam je odmah dala podršku i ponudila pomoć, kao i KOR (koalicija za odrzivi razvoj) Crna Gora i gospodin Aleksandar Švorcan. Sa nekoliko udruženja iz regiona, preciznije  iz Tuzle, se još uvek dogovara saradnja. Takođe imamo podršku poznatog muzičara Ramba Amadeusa, koji je sa nama od prvog dana”, ispričala je za naš portal Ostojić, najavljujući još jednu aktivnost - međunarodnu ekološku  izložbu  "Od Fruške gore do Fruške gole", u Rumi  14.9.2019. 

Planirana je postavka fotografija Fruške gore, nekad i sad, umjetničkih slika na ovu temu, a takođe i dječijih likovnih radova na temu ekologije i značaja šuma za opstanak na Zemlji.

Na dan otvaranja izložbe biće održan i kratki performans kojim će se takođe skrenuti pažnju na nekontrolisanu sječu drveća.

Kome smeta kultura?

I povodom ovoga događaja, aktivisti su naišli na nerazumijevanje institucija. 

“Na tren smo zaboravili u kakvoj zemlji živimo. Kada smo krenuli sa ovom zamisli, tražili smo prostorije kulturnog centra u Rumi. Odbili su nas. Zatim smo tražili Muzej. Direktorka je bila oduševljena, ponudila da biramo prostorije i vrijeme. Da bi ovih dana odgovor bio ne. Ipak, odustajanja nema  izložba će biti održana”, istakla je Ostojić.

Izvor: 6yka.com