Nevesela slika Gacka: Gde su pare, šta nam sutra nosi?


Nevesela slika Gacka: Gde su pare, šta nam sutra nosi?

Uprkos pozamašnoj rudarskoj renti, u proteklih dvadeset godina Gacko nije uspelo da otvori ni jedan proizvodni pogon. Dok postojeća termoelektrana ulazi u svoju treminalnu fazu, od novog bloka, sve je izvesnije, nema ništa. Gde su potrošene pare i kakva sudbina čeka ovu hercegovačku opštinu su pitanja koja su juče mogla da se čuju na sednici SO Gacko.

Kada je donesen Zakon o naknadama korišćenja neobnovljivih prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije, ideja je bila da se ovim zakonom rogobatnog imena uredi način trošenja para koje, u konkretnom slučaju, na ime tzv. rudarske rente, RiTE Gacko uplaćuje u budžet lokalne zajednice.

Namera zakonodavca je, dakle bila, da se lokalna zajednica na taj način osnaži, pokrene proizvodne pogone, razvije privrednu aktivnost i infrastrukturu kako bi spremna dočekala trenutak kada potroši prirodne resurse koje poseduje. Opravdano je smatrano da bi tako osposobljena izdržala potres koji bi prestanak rada termoelektrane izazvao.

Namere su jedno, a praksa nešto sasvim drugo

Pa, kako se rudarska renta, koja je u prošloj godini iznosila 5,5 miliona maraka ili polovinu budžeta opštine Gacko, trošila?

Prema dokumentu Odeljenja za privredu, finansije i društvene delatnosti opštine, najveći deo, po 1,2 miliona, otišlo je na otplatu kamata za kredit i asfaltiranje i rekonstrukciju puteva.

Od 3 miliona koja su preostala, lavovski deo, gotovo 600 hiljada maraka je utrošeno na “usluge održavanja javnih površina i zaštitu životne sredine”. Ako pred sobom imamo sliku Gacka sa oskudnim parkovskim prostorom, bez sređenih javnih površina i sa potpuno neprimetnom (nepostojećom?) zaštitom životne sredine, pitanje gde su ove pare zasta potrošene je više nego logično.

Dodamo li tome još jedan milion koji je usmeren na održavanje zgrada i objekata, plaćanje struje i “ostale rashode za korišćenje roba i usluga”, te 112 hiljada za radove na zgradi Stare opštine koja se izgleda rekonstruiše samo u budžetu, opravdana je sumnja u kredibilitet ovih tvrdnji lokalnih vlasti.

I dok se na preduzećima koja odstranjuju rđu, asfaltiraju, kreče i konstruišu ne štedi, kaiš se hronično steže na socijalnim davanjima, studentskim stipendijama i podsticajima poljoprivrednicima koji se, po pravilu, stavljaju u poslednji isplatni red.

Opravdano odbornici opozicije pitaju gde je utrošeno 80 miliona maraka koliko je RiTE uplatila na račun opštine od donošenja pomenutog zakona. Investitora nema, infrastrukturni problemi kao što su vodovod i kanalizacija nisu rešeni, a nije napravljen ni jedan pogon. Tvrde da je plan utroška pomenutih sredstava samo puka formalizacija unapred potrošenog novca. A budući da se novac često troši i mimo plana, dokument koji skupština izglasa, izvršna vlast doživljava kao relativnu kategoriju - može se poštovati, ali i ne mora.

Fabrika para nema za rentu

Sa druge strane, odbornici pozicije potpuno opravdano pitaju kako je RiTE Gacko dospela u poziciju da nema 500 hiljada maraka da izmiri dugovanja prema opštini?

Ko je doveo ovaj privredni gigant koji su kolokvijalno zvali i fabrikom para, do prosjačkog štapa? Iako šminka još stoji, a plate su redovne, finansijske pukotine na fasadi govore o stvarnom stanju preduzeća. Pod teretom dospelih potraživanja, prekomernog zapošljavanja, loše organizacije i nedovoljne proizvodnje, uz netransparentne javne nabavke, potpuno je u milosti matičnog preduzeća - ERS. Koliko je nesolventnost preduzeća ozbiljna ilustruje činjenica da ni jedna banka nije htela da kreditira remont bez garancija Vlade RS. Dakle, ne samo što RiTE nije u stanju da sopstvenim sredstvima finansira remont, nego ni kredit neće niko da joj da.

No, iako daleko manja od giganta, na naplatu stiže slična poslovna politika koja je vođena u opštinskim javnim preduzećima. Radnicima se isplaćuju minimalci sa zakašnjenjem, dugovanja se gomilaju, a prihodi smanjuju.

Tako su oni koji su javnim novcem plaćeni da vode preduzeća, ista odveli u ćorsokak iz kog sad ne vide izlaz. Stiče se utisak da trenutno koriste benefite svoje rukovodeće pozicije čekajući čudo ili krah.

Da bi armagedon bio potpun postarala se biologija. U maloj opštini iz koje se poslovično odlazi, negativan prirodni priraštaj se beleži godinama. Malo svetla je unela 2018. godina u kojoj je zabeležen svojevrstan bejbi-bum kada je rođeno 106 beba, za čak 40 više nego godinu dana pre. Ipak, izgleda da je to bio incident koji potvrđuje sumornu statističku sliku jer se juče na sednici SO moglo čuti da je od početka 2019. do danas rođeno samo 16 beba, dok je umrlo preko 50 stanovnika Gacka.

 

Piše: Milanka Kovačević
Foto naslovna: Sa zasedanja SO Gacko/direkt-portal.com
Izvor: direkt-portal.com