Ovaj grob krije tajnu paklenog plana nacista u Južnoj Americi


Ovaj grob krije tajnu paklenog plana nacista u Južnoj Americi

Nešto više od 80 godina u dubini brazilske džungle stoji grob Jozefa Grajnera sa svastikom na kamenom krstu, koji je 1936. godine umro na tom mestu, a bio je deo nemačkog istraživačkog tima.

  "Joseph Greiner died here of fever on Jan. 2, 1936." Why is there a Nazi grave in Brazil's Amazon rain forest? https://t.co/KifHzOR4Bg pic.twitter.com/P0gFMpIU7P
    — The New York Times (@nytimes) December 12, 2016

Stručnjaci i istraživači u detalje znaju kako su nacistički zločinci bežali u Južnu Ameriku nakon Drugog svetskog rata, ali mnogo je manje poznato da su i pre rata oni hteli da posade svoje "korene" na tom podneblju kroz misiju "Projekat Gvajana".

Ova misija je nastala iz ekspedicije u Amazonu koju je predvodio Oto Šulc-Kampfhenkel, berlinski zoolog, režiser dokumentarnih filmova i član Hitlerovih SS divizija, piše Njujork Tajms.

U peridou od 1935. do 1937. godine , nacistički naučnici su se probijali krzo brazilsku prašumu oko brazilske granice s Francuskom Gvajanom. Skupljali su životinjske lobanje, nakit od domorodačkih plemena i proučavali topografiju uz reku Jari.

-  Ekspedicija je imala samo naučne pretenzije, međutim kako je počinjao rat, Šulc se prhvatio ideje o nacističkoj koloniji – rekao je svojevremeno Jens Glusing, autor knjige "Projekat Gvajana".

    La tumba de Joseph Greiner, criminal de guerra nazi que se refugió en el Amazonas Brasileño, y allí muere en 1937 pic.twitter.com/VDmRgR7bza
    — Daniel Rucks (@RucksDelBo) October 10, 2016

Šulc je svoj plan predstavio Hajnrihu Himleru 1940. godine. Cilj je bio da se oslabi regionalni uticaj SAD,  osvajanjem Francuske Gvajane i susednih holandskih i britanskih kolonija. Međutim, plan o stvaranju "Nemačke Gvajane" je propao.

Delom je to bilo zato jer je teritorija Francuske Gvajane pala u ruke kolaboracionističke vlade, a delom zbog loše sreće koju Šulc-Kampfhenkelova ekspedicija imala. On je na raspolaganju imao hidroavion "Heinkel He 72 Seekadett", koji je bio predstavljen kao primer i ponos nacističke industrijske inovacije, ali se on prilikom sletanja prevrnuo nakon udarca u plutajuće deblo, samo par nedelja nakon početka ekspedicije.

Tokom celog putovanja i trajanja ekspedicije, naučnici koji su sebe smatrali pripadnicima "više rase" zavisili su od domoradačka plemena kako bi preživeli i pronašli svoj put u džungli.

S vremenom su malarija i druge tropske bolesti jako oslabile naciste. Sam Šulc-Kampfhenkel je preživeo tešku difteriju, ali njegov najbliži saradnik Jozef Greiner nije uspeo.

Ubila ga je nepoznata groznica, a njegov grob usred neprohodne džungle stoji kao simbol neuspešnog nacističkog plana.

 

Izvor: Njujork tajms/Blic