Pitanje statusa srpsko-ruskog centra, koje su primedbe Zapada?


Pitanje statusa srpsko-ruskog centra, koje su primedbe Zapada?

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić najavio je da će naredne sedmice pokrenuti inicijativu za rešavanje diplomatskog statusa Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu. Dačić kaže da zapadne zemlje imaju primedbe u vezi sa statusom centra, iako su same mnogo više dobile sporazumima sa Srbijom. To pitanje se mora rešiti, ili bi centar mogao da bude ugašen.

Pet godina postojanja i isto toliko bez obećanog – da se srpsko-ruskom centru u Nišu dodele olakšice, privilegije i imuniteti. Ivica Dačić ponovo pokreće pitanje na koje su se dve vlade obavezale još pri osnivanju.

"Ja ću postaviti pitanje premijeru Vučiću, da mi da odgovor: zašto mi ne usvojimo, ne ratifikujemo sporazum sa ruskim ministarstvom o privilegijama i imunitetu koje taj humanitarni centar u Nišu ima? Zato što neke zapadne zemlje to ne daju", kaže ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

O tome što Dačić priznaje dosada se samo spekulisalo. Prvi put 2014. godine, kada se Vladimir Putin iz Beograda vratio bez potpisanog sporazuma koji bi ruskom osoblju u Nišu garantovao poseban status. Tada su iz Vlade demantovali navode da je pripremljen dokument povučen pod pritiskom Angele Merkel. Priznanje da pritisaka ipak ima, kažu poznavaoci, nije slučajno.

"Mislim da raste pritisak da ne potpišemo zato što je sada Zapad mnogo histeričniji nego pre tri godine, kada je Rusija u pitanju. Mislim da Ivica Dačić sada odgovara tom pritisku Zapada. Obraćajući se domaćoj javnosti, on u stvari šalje poruku – pogledajte, ako pitate naše građane, oni će reći ovo je neshvatljivo", kaže novinarka Ljiljana Smajlović.

Neshvatljivo, jer je slične sporazume Srbija već potpisala sa drugim zemljama – poput SOFA sporazuma iz 2006. godine, koji predviđa slobodu kretanja i imunitet američkim vojnicima, i onog iz 2014, koji isto garantuje pripadnicima NATO-a. Zašto se to osporava ruskom osoblju, među kojem nema vojnika?

"Mislim da je Zapadu jako važno da posebno Srbiji pošalje poruku – mi ne gledamo blagonaklono ni na kakvo rusko prisustvo ovde, a pogotovo na neko koje je u uniformi. A pogotovo ne da vi nas izjednačite u privilegijama", dodaje Ljiljana Smajlović.

Srpsko-ruski centar formiran je 2012. godine. Reaguje u vanrednim situacijama u zemlji i regionu, poput u slučaju poplava u Obrenovcu. Eventualni diplomatski status za osoblje, uveravaju poznavaoci, ne bi uticao na rad.

"Mislim da ne postoji u ovom trenutku nagoveštaj da bi centar mogao da dobije bilo kakve druge zadatke osim onih koji su dogovoreni zajedno sa srpskim vlastima. To je srpski centar, na srpskoj teritoriji, i ako se tamo bilo šta dešava što može da naiđe na kritike recimo iz EU, onda je to pitanje na koje treba da odgovori Vlada Srbije", poručuje vojni analitičar Aleksandar Radić.

Iako ima prefiks humanitarni, u stranim medijima često je opisivan kao sumnjiv, a AP ga je nazvao ruskom špijunskom bazom.


Izvor RTS