Prevazići podjele u 2017.

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović rekao je da vjeruje da će naredna godina donijeti nove integracione uspjehe i da će biti politički posvećena prevazilaženju podjela, što je važan interes Crne Gore.

On je kazao da očekuje nastavak ekonomskog rasta, dalje unapređenje ukupne infrastrukture i privredne stabilnosti, vjerujući da će, stanjem javnih finansiranja, iznuđene mjere ekonomije opravdati svoje efekte

“Vjerujem da će naredna godina biti politički posvećena prevazilaženju podjela što je važan interes Crne Gore”, kazao je Vujanović u intervjuu agenciji MINA.

On je kazao da je Crna Gora, nakon oktobarskih parlamentarnih izbora, za kratko vrijeme konstituisala Skupštinu i formirala Vladu, upućujući međunarodnoj i domaćoj javnosti poruku nastavka političke stabilnosti.

“U međunarodnoj zajednici koja je, odmah i bez izuzetka priznala rezultate parlamentarnih izbora, verifikaciju političke stabilnosti dobili smo otvaranjem dva nova poglavlja pristupnih pregovora za EU i nove ratifikacije Pristupnog protokola za NATO”, kazao je Vujanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora ima 26 otvorenih poglavlja pristupnih pregovora za EU i ratifikaciju navedenog protokola od više od dvije trećine članics NATO-a. “To bi svakako izostalo da nemamo političku stabilnost i to je, jednako, dokazom takve stabilnosti”.

“Svakako da bi bilo i vrijedno i važno da Skupština nije suočena sa bojkotom i da radi u punom sastavu. To bi bio pokazatelj institucionalnog djelovanja svih i njihove spremnosti da se patijski i politički ciljevi ostvaruju kroz institucije sistema. Praksa našeg višestranačja pokazala je da je to najefikasnije”, kazao je Vujanović.

On je rekao da bojkot Skupštine oduzima punu vrijednost parlamentarizma, ali da ne ugrožava legitimnost njegovih odluka.

“I predsjednik Vlade i Skupštine nedvosmisleno i jasno pozvali su opoziciju u Skupštinu i ponudili dijalog kroz koji bi se bojkot obustavio. Opozicija ima svoje procjene vrijednosti i efektivnosti bojkota i odgovornosti prema svojim biračima za takav oblik političkog djelovanja”, rekao je Vujanović.

Prema njegovim riječima, iskustva s bojkotim u Crnoj Gori nijesu rezultirali uspjehom, a djelovanje Demokratskog fronta u Skupštini, nakon gotovo jednogodišnjeg bojkota, pokazalo je da neuporedivo veću političku dobit donosi djelovanje u parlamentu.

“Zbog povratka u Skupštinu oni su, u značajnoj mjeri, osigurali respektibilan izborni rezultat. Ali odluka o bojkotu je stvar opozicije i ne želim je detaljnije komentarisati. Partije koje su za NATO najavile su učešće u Skupštini, kada se bude glasalo o ulasku u NATO, i to doživljavam kao poštovanje njihovog integracionog spoljnopolitičkog djelovanja”, kazao je Vujanović.

Crnogorski predsjednik je poručio da dijalogom, uz poštovanje volje građana i obezbjeđenje, kroz Skupštinu, pune kontrole rada svih državnih organa, treba naći način da se opozicija vrati u parlament.

On je podsjetio da su parlamentarni izbori obavljeni uz novi model identifikacije glasača, sa do sada najvećim brojem domaćih i stranih posmatrača, priznanjem ODIR-a i Savjeta Evrope i ukupne međunarodne zajednice.

“Pripremljeni od Vlade izbornog povjerenja u kojoj su opozicioni članovi Vlade upravljali najvažnijim ministarstvima za izborni proces. Uz izlaznost od preko 73 odsto birača, bez prigovora, u izbornom danu, da je lišavanje slobode za pripremu terorizma uticalo na izlaznost glasanja”, kazao je Vujanović.

Kako je kazao, znamo ko je odlučio o parlamentarnoj većini, da su ponudu o formiranju većine imali i od sadašnje parlamentarne manjine.

“Manjinske partije na ovim, kao uostalom i na predhodnim izborima, odlučivalie su o parlamentarnoj većini. Poštujmo opredjeljenje svih jer je to suština demokratije”, kazao je Vujanović.

Da li su izbori bili demokratski opredjeljuje se, kaže on, prema slobodi izlaznosti i slobodi izbora glasača. “To je jedino mjerilo. U suprotnom bilo bi moguće svuda i svake izbore dovesti u pitanje ako bi se u izbornom danu pripremale terorističke akcije, čime se, teorijski, daje mogućnost da se svaki izbori degradiraju pripremanjem terorističkih akcija”.

“Naravno, bitno je da li je ta priprema spriječena i da li je to imalo uticaja na izlaznost i izborno opredjeljenje. Priznanje naših izbora pokazuje da je država spriječila dalju pripremu i realizaciju te aktivnosti i da to nije uticalo na demokratski kvalitet izbora”, kazao je Vujanović.

Odgovarajući na pitanje koliko važno da cijela priča o državnom udaru ima pravosudni epilog, on je rekao da je pravosudni epilog vrlo važan i podrazumijeva poštovanje nezavisnosti tužilaštva i suda i uzdržavanje od uticaja bilo koga na tok i ishod postupka.

“U ovako ozbiljnim i složenim predmetima koji podrazumijevaju saradnju sa organima drugih država neophodno je povjerenje i strpljenje. Sačekajmo okončanje postupka pa ćemo kroz pravosudni ishod ocijeniti stepen opasnosti grupe koja je procesuirana”, rekao je Vujanović.

On je, ocjenjujući rezultate u procesu integracija Crne Gore u NATO i EU ove godine kazao da su otvaranje 26 pristupnih poglavlja za EU i ratifikacija više od dviojer trećine članica NATO-a Pristupnog protokola jasan pokazatelj integracionog uspjeha.

“Izvjesno je da u aktuelnom mandatu sadašnje administracije EU neće biti proširenja, ali smatram realnim da do kraja 2019. godine možemo završiti pristupne pregovore za EU i tada čekati odluku o proširenju. Mi treba da ispunimo svoje obaveze, a kakva će biti politika proširenja EU ne zavisi od nas niti na to možemo uticati”, rekao je Vujanović.

On je naglasio da će se u prvoj polovini naredne godine steći uslovi za punopravno članstvo u NATO. “To će biti naša značajna bezbjednosna ali i politička I ekonomska vrijednost”.

“Veoma sam zadovoljan dinamikom ratifikacije Pristupnog protokola za članstvo u NATO-u. Pokazali smo da smo krajnje pouzdan partner u procesu pristupanja. Pristupanja koje smo uvijek doživljavali kao korist Crne Gore i njenih građana koja nije bila usmjerena protiv bilo koga”, kazao je Vujanović.

Kako je naveo, naš položaj na Jadranu i Mediteranu NATO integracije čini prirodnim jer zašto bi bili jedina država jadrana i evropske obale Mediterana van NATO-a.

“Mi pripadamo evropskom i evroatlanskom integracionom prostoru i potrebi da dijelimo njihove ukupne vrijednosti. U ime našeg dobra, a ne protiv bilo koga”, rekao je Vujanović.

On očekuje da će i Sjedinjene Američke Države (SAD) ratifikovati protokol u januaru. “I u susret nezavisnosti i nakon nje SAD su jasno i odlučno podržavale naše integracione ambicije pa je realno očekivanje ratifikacije Pristupnog protoka za NATO u Senatu SAD”. .

Vujanović je ocijenio da problemi i izazovi EU ne trabaju da utiču na odlučnost Crne Gore dostizanja njenih standarda.

“Kroz proces pristupanja obezbjeđujemo razvoj društva i povećanje kvaliteta života svih naših građana. Podrška i pomoć u pristupnim pregovorima važan su faktor našeg razvoja i u ime sopstvenog dobra značajno je da dostižemo standard EU”, rekao je on.

Vujanović je naglasio da globalni problemi zahtijevaju globalni odgovor, navodeći da je siguran da spremnost za to postoji.

“Crna Gora će biti partner svake politike mira, suživota i razvoja”, poručio je on.

Izvor: RTCG