Procurili tajni razgovori bivših lidera SAD i Rusije 1999.: Dogovor iza Miloševićevih leđa!


Procurili tajni razgovori bivših lidera SAD i Rusije 1999.: Dogovor iza Miloševićevih leđa!

Lideri Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, Boris Jeljcin i Bil Klinton čuli su se redovno 1999. godine telefonom i razgovarali po sat vremena.

Tema tih razgovora bila je odluka da NATO bombarduje Srbiju.

U transkriptima koji su objavljeni na sajtu Kongresne biblioteke SAD jasno se vidi da Jeljcinu nije drago što počinje bombardovanje Jugoslavije, ali čisto iz sebičnih razloga. 

Njihov prisan odnos uočava se u svim razgovorima, a jedan drugog hvale kako su mnogo uradili za međusobne odnose, ekonomski razvoj Rusije i generalno mir u svetu.

Zanimljivo je da se obojica slažu da je tadašnji predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević negativac.

Klinton i Jeljcin su se čuli 24. marta 1999. godine, na dan početka bombardovanja.

KLINTON: Milošević je zamrzao razgovore sa Dikom Holburkom, a nastavio da upućuje svoje snage na Kosovo i evakuiše sela. Nije nam ostavio izbor. Znam da se protiviš onome što radimo, ali želim da znaš da sam odlučan u tome da učinim sve da naše neslaganje po ovom pitanju ne uništi sve ostalo što smo uradili.

JELJCIN: Bojim se da u tome nećemo uspeti. Jer ono što je ovde trebalo započeti jesu politički razgovori i to iznova i iznova, a ne bombardovanje i uništavanje ljudskih života... Lako je bacati bombe na sve strane. Ako ujedinimo snage, možemo da preokrenemo ono što Milošević radi. Juče je njihov parlament doneo neke odgovarajuće odluke.

KLINTON: Borise, ako se setiš, da se vratimo na Bosnu, seti se šta se desilo u Bosni. Kako se pregovara sa nekim ko evakuiše sela i nema nameru da stane, ali nema problem da primi nekoga na razgovor i posluži ga čajem?

JELJCIN: Ali to je nedopustivo, da se nešto preduzima isključivo zbog stava jedne osobe. To je nedopustivo zbog stotina hiljada ljudi koji će zbog toga trpeti i umirati.

KLINTON: Smatram da ne postoji način da se prvi nalet vazdušnih napada opozove jer Milošević nastavlja da svakodnevno raseljava hiljade ljudi. Ne želim da ovo postane veliko seme razdora između Rusije i Evrope i Rusije i SAD. 

JELJCIN: Ali naš narod će svakako od ovog trenutka imati negativan stav prema Americi i NATO. 

Predsednici su se čuli i nakon 26 dana bombardovanja SR Jugoslavije, 19. aprila.

JELJCIN: Razvoj događaja u poslednjih nekoliko dana potvrđuje da su SAD i NATO napravili veliku grešku. Umesto da rešite humanitarni problem, napravili ste humanitarnu katastrofu džinovskih razmera. Celokupno rukovodstvo i ja smo pod velikim pritiskom da preduzmemo mere da pomognemo Jugoslaviji još više iz razloga što je NATO pomogao albanskim borcima. 

KLINTON: Mislim da je dobro što smo se dogovorili o zajedničkim principima: okončanje napada, povlačenja snaga, bezbedan povratak izbeglica, pristup za humanitarne organizacije. 

JELJCIN: Problem kojim moramo da se pozabavimo je taj da među izbeglicama ima mnogo Srba.

KLINTON: Što se tiče pauze u bombardovanju, NATO bi mogao i sutra ako bi Milošević počeo da povlači svoje snage. Problem sa prestankom je ukoliko nema povlačenja snaga.

JELJCIN: Nećemo im poslati vojnu opremu, ali im šaljemo humanitarnu pomoć i to radimo javno, pred TV kamerama. Šaljemo im namirnice i robu široke potrošnje. Već smo uputili 100 automobila i kamiona pomoći.

Klinton i Jeljcin su razgovarali i 25. aprila 1999. godine, a razgovor je inicirao predsednik Rusije.

JELJCIN: Milošević insistira da isporučimo Jugoslaviji protivvazduhoplovni sistem S-300, ali  mu taj sistem nećemo dati, i možeš da mi veruješ kada to kažem... Sazvao sam svoj Savet bezbednosti i rekao da će svaki general kojii govori o slanju trupa da se pomogne Miloševiću biti otpušten iz vojske.

KLINTON: Hvala ti.

JELJCIN: Jedan komandant vojne oblasti na dalekom istoku general-pukovnik Čečevatov je hteo da oformi bataljon koji bi otišao u Jugoslaviju da pomogne Miloševiću - ja sam ga smenio sa tog mesta. Sve vreme ćemo biti u kontaktu. Nemoj da guraš Rusiju u ovaj rat. Ti znaš šta je Rusija. Znaš kako je opremljena, ali nemoj da guraš Rusiju u sve ovo.

KLINTON: Šta kažeš da kažemo da smo danas razgovarali sat vremena da sam se saglasio sa tobom i da ćemo zajedno raditi na najvišem nivou na iznalaženju diplomatskog rešenaj za ovaj konflikt i da ćemo detaljnije o dome govoriti narednih dana.

JELJCIN: Pa, Bile, ne možeš poreći rat, hajde da to nazovemo komisijom. Gor i Černomirdin bi bili korisni i mogli bi da obezbede osnovu rešenja.

Klinton i Jeljcin su se čuli i nakon 40 dana bombardovanja, 2. maja 1999. godine, a Jeljcin je tražio od Klintona da primi u posetu njegovog premijera Viktora Černomirdina koji je ostao upamćen kao specijalni predstavnik za Kosovo i čovek koji je pregovarao sa Slobodanom Miloševićem.

U razgovoru koji se dogodio 7. juna 1999. godie Klinton je Jeljcina uputio na to da je dogovor o prekidu bombardovanja blizu.

KLINTON: Saopšteno je i svim Evropljanima da danas mora da se postigne dogovor i nadam se da ovo možeš da saopštiš Ivanovu.

JELJCIN: Potpuno se slažem, da nismo ujedinili snage, sigurno ne bismo uspeli.

KLINTON: Odmah ću pozvati Madlen i reći joj da udvostruči napore.

Predsednici su se čuli i 10. juna 1999. godine.

KLINTON: Drago mi je da je do ovoga došlo, a drago mi je i što će naši ljudi sarađivati na Kosovu i radujem se našem susretu u Kelnu na G8. Ovo je veliki trijumf ruske diplomatije, a sada treba da radimo na tome da postignemo tvoje preostale ciljeve vezano za ekonomiju i tvoje stalne napore da izvršiš političku refromu. 

JELJCIN: Veoma mi je drago što ćemo moći da nastavimo da radimo zajedno i sarađujemo. Voleo bih da te zagrlim i poljubim, i najiskrenije mi je drago da se naše prijateljstvo nije prekinulo u tako teškim okolnostima.

KLINTON: Hvala Borise. Naše prijateljstvo se nikada neće prekinuti, dok god smo iskreni jedan prema drugom.

 

Foto naslovna: EPA/AP/Heikki Saukkomaa/Lehtikuva
Izvor: blic.rs/kurir.rs