Prvi put nakon Dejtona, nema Srba u Ministarstvu inostranih poslova BiH

Prvi put nakon Dejtona, nema Srba u Ministarstvu inostranih poslova BiH

Odlaskom Igora Crnatka sa pozicije ministra inostranih poslova (MIP) BiH, na rukovodećim mjestima u tom ministarstvu dolaskom Bisere Turković iz reda bošnjačkog naroda više nema nijednog srpskog predstavnika.

Naime, nova ministrica nakon dolaska na ovu funkciju dovela je svoje saradnike, ali na postojećim pozicijama, koje prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva čine rukovodeći Kolegijum, trenutno nema nijednog Srbina, što se desilo prvi put nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Prema ovom pravilniku, Kolegijum, osim ministra, čine zamjenik ministra, sekretar, pomoćnik za bilateralne poslove, pomoćnik za multikulturalu, pomoćnik za konzularne poslove te pomoćnik za opšte poslove. Na poziciji zamjenika ministra je predstavnik iz reda hrvatskog naroda, a iz ovog naroda nalazi se još samo pomoćnik za konzularne poslove, dok su na ostalim rukovodećim pozicijama predstavnici iz reda bošnjačkog naroda.

Naš sagovornik, koji je želio da ostane anoniman, rekao nam je da se može razumjeti kad Bošnjaci negoduju što u Kancelariji za veterinarstvo nema predstavnika iz bošnjačkog naroda, ali tvrdi da je puno gora situacija u drugim institucijama, gdje je mnogo veći broj Bošnjaka u odnosu na Srbe.

"U BiH se oduvijek vodilo računa da budu zastupljeni predstavnici svih naroda i iz svih dijelova BiH. BiH je takva zemlja i u njoj možemo uspjeti samo ako vodimo računa o tome da su interesi svih naroda i dijelova BiH pravedno zastupljeni", rekao nam je naš sagovornik.

Ana Trišić Babić, nekadašnja zamjenica šefa bh. diplomatije i aktuelna savjetnica srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, ističe za "Nezavisne" da MIP godinama ne funkcioniše kako je bilo zamišljeno u Dejtonu.

"Mislim da bi se ponovo trebalo razmisliti o uvođenju drugog zamjenika ministra jer je ipak u pitanju važno ministarstvo. Što se tiče pitanja etničke strukture u institucijama, trebalo bi da politički lideri sjednu i postignu neki načelni dogovor i jednom za sva vremena riješe to pitanje", kaže ona.

U Službi za odnose s javnošću Ministarstva ističu da je Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH propisano da struktura državnih službenika u državnoj službi okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema posljednjem popisu stanovništva.

"Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji MVP BiH iz 2013. godine i njegove izmjene i dopune iz 2018. nisu predvidjeli etničku strukturu uposlenih, ali se kao osnov koristi politički dogovor za sve institucije na državnom nivou, pa tako između ostalog i za MVP BiH, da se kao osnov etničke zastupljenosti koristi nacionalni popis iz 1991. godine", navode oni, uz napomenu da je trenutno u Ministarstvu zaposleno 35,9 državnih službenika srpske nacionalnosti, a od ukupnog broja zaposlenih Srba je 37,7 odsto.

"Napominjemo da bi u skladu sa popisom iz 1991. godine procenat osoba srpske nacionalnosti trebalo da bude 31,2 odsto u odnosu na ukupan broj uposlenih", zaključuju oni.

Banke Srpske su jedna od tri banke u Republici Srpskoj koje su propale.

Pozicije:
ministar Bošnjak, zamjenik ministra Hrvat, pomoćnik za konzularne poslove Hrvat, pomoćnik za bilateralne poslove Bošnjak, pomoćnik za multikulturalu Bošnjak, pomoćnik za opšte poslove Bošnjak, sekretar Bošnjak.

Izvor: nezavisne.com/rtvbn.com

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks