Radomir Nešković: BiH i NATO

Radomir Nešković: BiH i NATO

Da li je Program reformi Bosne i Hercegovine, donesen u decembru prošle godine, put u članstvo u NATO paktu ili ne?

Za potpunije razumijevanje navedenog pitanja neophodno je ukazati na Prvi aneks Dejtonskog sporazuma, koji je temelj ukupnih odnosa BiH i NATO-a. Ovim aneksom definisano je da će Savjet bezbjednosti OUN-a ustanoviti međunarodne snage za primjenu mira, IFOR, koje će biti sastavljene od članica i nečlanica NATO-a i koje će preuzeti ulogu od UNPROFOR-a. Takođe, definisano je da se podrazumijeva saglasnost da NATO može na prostoru BiH da uspostavi svoje snage pod svojom komandom. SR Jugoslavija, Republika Hrvatska, Federacija BiH, BiH i Republika Srpska su se, posebnim izjavama, obavezale da prihvataju NATO i njegovu ulogu u očuvanju i izgradnji mira na području BiH. Na ovaj način legalizovana je dvostruka uloga NATO-a u BiH: jedna je kroz snage OUN-a, a druga je direktna i samostalna.

U drugom dijelu Prvog aneksa pod naslovom "Sporazum o regionalnoj stabilizaciji" uvodi se OEBS kao faktor saradnje i izgradnje bezbjednosti. U užem smislu, snage OUN-a, NATO-a i OEBS-a su, prema Dejtonu, subjekti za izgradnju mira, povjerenja, stabilizacije i saradnje. U širem smislu, subjekti za uspostavljanje i izgradnju mira su još i Savjet za primjenu mira, visoki predstavnik, Srbija (kao sukcesor SRJ), Hrvatska, BiH, Republika Srpska i Federacija BiH. Očigledno je da izgradnja mira i povjerenja u BiH obuhvata više subjekata, vojnih i civilnih, domaćih i međunarodnih.

Nakon ispunjene uloge IFOR-a, SFOR-a i EUROFOR-a, uslijedila je faza transformacije u smislu da institucije na području BiH preuzmu odgovornost za izgradnju mira i povjerenja, a da se međunarodna uloga postepeno smanjuje. U ovom kontekstu treba posmatrati reformu vojske i Zakon o odbrani i Sporazum o partnerstvu sa NATO-om. U jednom periodu prevladavalo je uvjerenje da je članstvo BiH u NATO-u najbolje za mir i budućnost BiH i tako je Zakonom o odbrani definisano da sve institucije djeluju u BiH u cilju NATO integracija. Kada je Srbija proglasila vojnu neutralnost, nastala je nova realnost i Republika Srpska je procijenila da je najbolje za sve da i BiH bude vojno neutralna. U tom cilju donesena je i Rezolucija o vojnoj neutralnosti Republike Srpske. Federacija BiH zadržala je opredjeljenje da je za BiH najbolje da postane članica NATO-a. Nastalo je koncepcijsko neslaganje između dva entiteta i tri naroda da li BiH treba da bude članica NATO-a ili da bude vojno neutralna.

U mučnom traženju rješenja između suprotstavljenih koncepcija krajem 2019. usaglašen je Program reformi BiH kao dalji oblik saradnje BiH sa NATO-om. U ovom dokumentu pitanje članstva ili vojna neutralnost ostavljeno je po strani uz saglasnost da će se o članstvu BiH u NATO-u odlučivati iznova, ako i kada to pitanje dođe na dnevni red.

Dokument Program reformi sadrži pet dijelova: politička i ekonomska pitanja, odbrambena i bezbjednosna pitanja, resursi, bezbjednost i pravna pitanja. Programom reformi u BiH treba da se unaprijedi odbrambeni, bezbjednosni, ekonomski, pravni i politički sistem na način da domaći faktori preuzimaju ulogu od međunarodnih i to je unutrašnji aspekt reformi. Posebno su naglašena pitanja: ljudska prava, vladavina prava i pravne države, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, bezbjednost granice, borba protiv terorizma, civilno društvo, razvoj nauke, ekologija i demokratska kontrola nad oružanim snagama i poslovima bezbjednosti itd.

Spoljni aspekt obuhvata: saradnju s NATO-om kroz Partnerstvo za mir, evropske integracije, odnose sa susjednim državama, regionalnu saradnju, odnose sa međunarodnim političkim organizacijama, odnose sa međunarodnim ekonomskim i finansijskim organizacijama itd.

Programom reformi Bosna i Hercegovina nije se obavezala da će biti članica NATO-a. Na stranici petoj navedeno je da se "ovaj dokument podnosi bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu, za čije usvajanje će biti potrebna dodatna odluka Predsjedništva i Parlamentarne skupštine BiH". Kroz Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu BiH, u eventualnom budućem odlučivanju o članstvu u NATO-u biće uključena sva tri državotvorna naroda i oba entiteta

Program reformi predstavlja nastavak saradnje sa NATO paktom na temelju Dejtonskog sporazuma, a sva druga pitanja biće predmet odlučivanja u narednom periodu.

Piše: Radomir Nešković

Izvor: nezavisne.com

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks