Republika Srpska opustošena demografski - U 1.000 sela nema nikog ili živi tek nekoliko ljudi


Republika Srpska opustošena demografski - U 1.000 sela nema nikog ili živi tek nekoliko ljudi

Na karti Srpske iz godine u godinu sve više je opustjelih sela, a u čak 1.000 njih trenutno nema niko ili živi tek par duša, dok mnoga broje manje od deset stanovnika, uglavnom starih i nemoćnih.

Po svemu sudeći, i u narednom periodu naša sela će se gasiti što zbog želje njihovih mještana da se dočepaju nekog susjednog grada ili inostranstva, što zbog činjenice da je sve manje onih koji su spremni i sposobni da se bave poljoprivredom.

A da bi se relativno mladi ljudi motivisali da sa svojim porodicama ostaju na rodnoj grudi, neophodna je daleko veća pomoć države, poručuju iz udruženja poljoprivrednika.

Bez toga, kako upozoravaju, seoska domaćinstva, sa voćnjacima, baštama i njivama, sve više će i sve brže zarastati u korov.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja stočara RS, naglašava da je u RS trenutno oko 1.000 sela prazno.

– U većini drugih ima oko desetak stanovnika, što je tek nekoliko domaćinstava. Pustoš u našim selima djelimično je posljedica ratnih dešavanja na ovim prostorima, a djelimično migracija. Naime, ljudi sa sela danas su uglavnom pred konzulatima i ambasadama – naglašava Usorac.

Odlaze, a da se ne osvrnu

Prema njegovim riječima, dešava se da dvoje sa sela danas naprave svadbu, a već za koji dan spakuju kofere i odu u grad ili planiraju odlazak u inostranstvo.

– Ostavljaju svoje kuće, a da se ne osvrnu. Mnogi kasnije uopšte ne dolaze ili dođu da odnesu hrane od ostarjelih roditelja koji imaju bašticu ili drže malo stoke. Činjenica je da u selima ostaju samo stariji ljudi, koji sve manje mogu da rade – kaže Usorac.

Dodaje da je, naprimjer, u RS 1996. bilo 17.600, a danas tek 4.000 proizvođača mlijeka.

– A tek desetak njih mlađe je od 40 godina, što znači da su neophodne veće stimulacije za ovu populaciju. Glavni problem koji tišti našeg seljaka je neuređeno tržište, na koje iz uvoza stižu ogromne količine nekvalitetne i jeftine hrana, koja naše proizvode čini nekonkurentnim. A kako se život na selu ubrzano gasi, biće i gore – upozorava Usorac.

Uvoz hrane

Podsjetimo, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, tek petina otpada na domaće proizvode, dok se ostatak odnosi na prehrambene namirnice iz uvoza.

Više poražava činjenica da je, za nešto više od pola decenije, potrošnja hrane iz uvoza sa 65 porasla na 78 odsto, što je dokaz da se u sve većoj mjeri okrećemo stranoj robi.

Iz Udruženja voćara RS poručuju da će, kako ljudi sve više dižu ruke od zemlje, u skoroj budućnosti situacija biti još gora.

– Primjera radi, u Potkozarju je broj voćara za manje od deceniju sa 800 sletio na 420, a voćnjake gase i oni koji su raspolagali površinama od 100 hektara. S druge strane, možda su neki spremni da se bave voćarstvom, ali jednostavno nemaju para da pokrenu posao. Tim ljudima trebaju bespovratna sredstva, jer ne postoji neki drugi način da započnu svoju proizvodnju – kaže predsjednik ovog udruženja Dragoja Dojčinović.

Veća produktivnost, manje radnika

U resornom ministarstvu naglašavaju da je i popis stanovnistva iz 2013. potvrdio smanjenje broja stanovnika u ruralnom području.

– Bez namjere da minimiziramo negativan trend demografskih promjena, ne samo u urbanom već i u ruralnom području, naglašavamo da razvojni cilj zemlje ne može biti rast zaposlenosti u poljoprivredi, već rast produktivnosti, koji najčešće rezultira padom broja zaposlenih. Problem koji RS i ostale zemlje koje su u tranziciji imaju, jeste to što nemaju dovoljnu akumulaciju radnih mjesta u industrijskom i uslužnom sektoru, uključujući prehrambenu industriju, što je ta radna snaga malo plaćena u odnosu na razvijene zemlje EU i što je stepen dostupnih izvora finansiranja nizak ili skup – kaže portparol Ministarstva poljoprivrede RS Aleksandar Macanović.

Dodaje da ovo ministarstvo čini značajne napore i doprinos pružanju podrške poljoprivrednoj proizvodnji i razvoju ruralnih područja kako kroz svoje redovne mjere, tako i putem međunarodnih programa.

Davati beskamatne kredite

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja stočara i proizvođača mlijeka RS, nedavno je poručio da će Vladi RS predložiti da se uvede beskamatna kreditna linija za kupovinu imanja na selima.

Vladimir Usorac

– Predložiću im nekoliko mjera za pokušaj oživljavanja sela, a jedna je i da se bračnim parovima do 40 godina starosti, sa djecom, na 99 godina besplatno ponudi državna zemlja, pod uslovom da je obrađuju. Odlaskom ljudi sa sela nestaju i proizvođači hrane i farme. Prijeti nam ozbiljan problem, a to je da u skorijoj budućnosti gotovo niko neće proizvoditi hranu i da ćemo uvoziti i ono što sada pravimo – upozorio je Usorac.

Prema podacima popisa stanovništva iz 2013. godine, u RS je bilo 217 sela bez stanovnika.


Izvor: srposkainfo.com