Šok - Američki kongresmeni tražili od Vučića da uhapsi i izruči Gurija zbog slučaja -braće Bitići-


Šok - Američki kongresmeni tražili od Vučića da uhapsi i izruči Gurija zbog slučaja -braće Bitići-

Američki kongresmeni tražili su na sastanku sa Aleksandrom Vučićem da Srbija zbog ubistva braće Bitići iz 1999. uhapsi i izruči Gorana Radosavljevića Gurija, ondašnjeg policijskog rukovodioca na teritoriji KiM, saznaje “Blic”.
 
Ovaj zahtev kongresmeni su izneli na minulom sastanku u Minhenu, na kom se sreo i sa kosovskim predsednikom Hašimom Tačijem. Na marginama tih razgovora Vučić se sreo i sa delegacijom američkog kongresa. U grupi kongresmena, kako saznaje “Blic”, bio je i Eliot Engel, predstavnik njujorškog 16. okruga, javnosti u Srbiji najpoznatiji kao albanski lobista.

- Bio je veoma težak razgovor. Američkoj strani najvažniji je bio slučaj braće Bitići i njegovo rešavanje, pa tek onda Kosovo - rekao je izvor “Blica”. Iako je činjenica da je „slučaj Bitići“ stekao primat nad pitanjem Kosova predstavljala izvesno iznenađenje, tek je zahtev kongresmena izazvao pravu buru.

HAPŠENJE I DOKAZI

Prema rečima izvora “Blica” koji je prisustvovao sastanku, američki kongresmeni su otvoreno zatražili hapšenje i izručenje Gorana Radosavljevića Gurija, bivšeg komandanta Posebnih jedinica policije (PJP) na teritoriji Kosova u vreme ubistva Bitićija 1999. Radosavljević je praktično od pokretanja istrage o ovom zločinu u javnosti označavan kao organizator ubistva. Nikada, međutim, nije bio zvanično optužen. Odgovarajući na zahtev kongresmena, predsednik je kratko odgovorio da za hapšenje moraju da postoje dokazi, a ne novinske priče i spekulacije.

- Inače ceo sastanak - sem par pitanja o Kosovu koje je postavio Engel - vrteo se oko slučaja Bitići. Jedan od kongresmena rekao je da mu je posebno važno da se slučaj reši jer su ubijena braća bili njegovi glasači, odnosno imali su pravo glasa na njegovom glasačkom području - kaže naš sagovornik. Predsednik je na tu opasku - zaključuje naš izvor - odgovorio kontrapitanjem o 2.000 mrtvih u NATO agresiji na SR Jugoslaviju 1999. godine.

SPORAZUM

„Slučaj braće Bitići“ jedan je od ključnih problema već dve decenije na relaciji Srbija - SAD. Nakon dolaska Trampove administracije, on je na trenutak pao u drugi plan. Razgovor se, slučajno ili ne, poklopio sa konačnim stupanjem na snagu izmenjenog sporazuma o ekstradiciji između Srbije i SAD. Skupština Srbije je pre Sretenja usvojila Ugovor između Srbije i SAD o izručenju koji omogućava ekstradiciju državljana koji se terete za krivična dela za koja je zaprećena kazna zatvora duža od godinu dana. Sličan ugovor Srbija sa SAD ima još od 1901, a novitet predstavljaju nova krivična dela sada uključena u sporazum - poput sajber-kriminala, terorizma, pranja novca - ali i činjenica da ekstradicija može biti obavljena bez obzira na državljanstvo osumnjičenog. Uz - što je posebno indikativno - diskreciono pravo izvršnog organa da odbije izručenja u slučajevima kada su krivična dela počinjena pre 1. januara 2005.

“KOMPLEKSNA TEMA”

Zahtev kongresmena na stranu, “slučaj Bitići” ostaje jedan od najtežih ratnih zločina za koje se sumnjiče Srbi u ratovima na teritoriji SFRJ i Kosova koji do danas nije dobio pravni epilog. O toku istrage, eventualnim opstrukcijama i ostalim izazovima juče za “Blic” nije želeo detaljnije da govori Vladimir Vukčević, bivši tužilac za ratne zločine. Vukčević je u kratkoj izjavi konstatovao da je “slučaj “Bitići” kompleksna tema.


Izvor: Blic