Šta zaista znamo o novom virusu

Šta zaista znamo o novom virusu

Svjetska zdravstvena organizacija redovno objavljuje nove informacije u vezi sa širenjem COVID-19, njegovoj prevenciji i smanjenju rizika

Šta je COVID-19?

COVID-19 je novi soj koronavirusa otkriven 2019. godine. Ranije nije identifikovan kod ljudi i naučnici još uvijek ne mogu sa sigurnošću utvditi sa koje životinje se virus prenio na čovjeka. Iako se u početku govorilo o tome da je virus potekao od šišmiša, koji se smatraju prirodnim domaćinom ovih virusa, sada se ne može sa sigurnošću reći da li je u pitanju šišmiš ili neka druga životinja.
Novi koronavirus, SARS-CoV-2, otkriven u Kini genetski je usko povezan s virusom SARS-a (SARS-CoV-1) koji se pojavio u Kini 2009. Detaljnim istraživanjem utvrđeno je da se SARS-CoV prenosio sa divlje mačke a MERS CoV sa  jednogrbih deva na ljude.

Je li opasan?

Iako većina oboljelih razvije tek blažu kliničku sliku, opasnost ovog virusa, upozoravaju stručnjaci, leži u činjenici da postaje izuzetno opasan za starije ljude, posebno muškarce. Epidemiologe brine i lakoća i brzina širenja virusa. Zaražena osoba može zaraziti druge čak i ako nema nikakve simptome. Veći broj pacijenata opterećuje zdravstvene sisteme, posebno u zemljama kao što je BiH, gdje su kapaciteti skromni. Kolaps zdravstvenog sistema na kraju rezultira time da umiru i oni koji bi preživjeli da su imali pristup adekvatnoj zdravstvenoj zaštiti. Ovaj faktor, kao i eventualni uticaj na bolničku populaciju, ukoliko bi bolest “ušla” u bolnice, čine da COVID-19 od relativno bezazlenog virusa postane ozbiljan problem.  

Odakle je krenula pandemija?

Bolest je krenula iz grada Wuhana u Kini, pretpostavlja se sa tržnice na kojoj se prodaje mrtva i živa perad i stoka, kao i razne žive divlje životinje. Odatle se bolest proširila na praktično cijeli svijet.

Koliko je zaraženih?

Do danas je u svijetu prijavljeno 182.725 slučajeva, od toga nešto više od 80 hiljada u Kini. Slijedi Italija sa blizu 28 hiljada sučajeva, Iran 14 hiljada i Španija (9.942). Umrla su ukupno 7.174 čovjeka, a izliječenih je 79.883.
U BiH je do sada zabilježeno 25 slučajeva.

Koji su simptomi bolesti i kako se prenosi?

Većina zaraženih ima blažu kliničku sliku, ali Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da će jedan procenat ljudi razviti i komplikacije. Simptomi su temperatura, kašalj i otežano disanje, umor, bol u mišićima. 

Teži slučajevi mogu dovesti do upale pluća, upale dišnih puteva i drugih težih komplikacija.
Osobe s postojećim hroničnim stanjima mogu biti izloženije komplikacijama.
Virus se prenosi u direktnom kontaktu – infekcija se može prenijeti kapljičnim putem od zaražene osobe, kao i rukovanjem, ili dodirivanjem površine na kojoj se virus zadržao.

Šta ako imate neke od simptoma?

Simptomi su vrlo slični onima kod “obične” gripe, zbog toga je važno slušati savjete zdravstvenih radnika. Ako imate temperaturu, kašalj ili otežano disanje prvo se telefonski javite ljekaru.
Prema uputama Svjetske zdravstvene organizacije ukoliko ste putovali u područja u kojima se COVID-19 proširio, obavezno ostanite kod kuće čak i ukoliko razvijete blage simptome kao što su glavobolja i curenje iz nosa. Izbjegavanje kontakta sa drugima kao i posjeta medicinskim centrima doprinijet će zaustavljaju širenja bolesti.
Ukoliko razvijete nešto ozbiljnije simptome kao što su temperatura, kašalj i otežano disanje hitno se javite ljekaru, prvo telefonskim putem kako biste dobili smjernice o daljenjem postupanju. Poziv ljekaru pomoći će da budete usmjereni u pravu zdravstvenu ustanovu.
Na stranicama domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo nalaze se telefonski brojevi na koje se tebate javiti.
Na stranici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH mogu se pronaći detaljne upute o ponašanju u situaciji pandemije.

Kako možete zaštititi sebe i druge?

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava: perite ruke, održavajte socijalnu distancu, izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa, usta; vježbajte dišnu higijenu (prekrijte usta i nos savijenim laktom ili maramicom kada kišete. Maramicu potom bacite u korpu za otpatke.)
Potrebno je, koliko je moguće, izbjegavati korištenje javnog prevoza, okupljanja većeg broja ljudi, kao i bilo kakve aktivnosti koje mogu biti odgođene a podrazumijevaju boravak u većoj grupi ljudi.

Jesu li maske učinkovita zaštita protiv SARS-CoV-2?

Hirurške maske spječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge osobe. Manje su učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Čak se smatra da nošenje hirurške maske može pridonijeti povećanju rizika od infekcije zbog stvaranja osjećaja lažne sigurnosti te moguće učestalijeg dodirivanja lica, očiju i usta rukama.

Kome vjerovati?

Na stranici Svjetske zdravstvene organizacije, lokalnih zavoda i medicinskih ustanova, nalaze se najnovije informacije u vezi sa virusom. Slijedite samo provjerene linkove i izvore. Informišite se o  prevenciji, ponašanju, te uputama nadležnih.

Ima li lijeka za virus?

Još uvijek ne, iako se počelo sa testiranjem na dobrovoljcima, ali se ne zna da li će i koliko terapija biti učinkovita i hoće li biti zaštita od COVID-19.  
Za sada se koristi praćenje pacijenata te terapija kisikom, a poznato je da i antivirusni lijekovi mogu biti od pomoći zaraženima. Trenutno je najvažnija izolacija oboljelih, kako se virus ne bi širio.

Virus u procentima

Prema podacima SZO-a:
- jedna od šest osoba (oko 16%) dobije ozbiljniji oblik bolesti. Infekcija je naročito opasna za starije i ljude sa oslabljenim imunitetom i nekim hroničnim bolestima.
-  najveći broj slučajeva infekcije (78-85%) je infekcija unutar porodice
- oko 20 % je trebalo hospitalizaciju
- oko 5 % oboljelih je imalo tešku kliničku zbog čega je trebalo pomoć respiratora
- do oporavka može proći od 3 do 6 sedmica
- najveća smrtnost je kod osoba iznad 80 godina
- uobičajeni period inkubacije je oko 5-7 dana ali se može kretati od jednog do čak 21 dan. I osobe koje nemaju simptome mogu biti infektivne i zaraziti druge.
- novi virus, prema dosadašnjoj statistici, najmanje pogađa djecu
- žene rjeđe umiru od ove infekcije, a naučnici to objašnjavaju genetskim razlikama između spolova.

Hoće li toplije vrijeme “ubiti” virus?

Još uvijek nema zvanične potvrde ove pretpostavke. Iako većina sličnih virusa nestaje dolaskom toplijih dana, naučnici su oprezni jer je novi virus nepoznat i ne može se sa sigurnošću pretpostaviti njegovo ponašanje. Postoji bojazan da se virus može vratiti u jesenjim mjesecima.

Kada se može očekivati kraj pandemije?

Naučnici i Svjetska zdravstvena organizacija nemaju odgovor na ovo pitanje. Činjenica je da se epidemija u Kini povlači, stidljivo se najavljuju i prvi znaci povlačenja u Lombardiji. Oprezni su pri procjenama jer još uvijek ne znaju kako se virus može ponašati. Ali u jedno su sigurni: samoizolacija rizičnih slučajeva, kao i poštivanje preporuka u ogromnom procentu mogu pomoći suzbijanju pandemije.

Izvor: zurnal.info

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks