Stare Japance njeguju roboti - Kako se tehnološka sila bori s nestašicom mladih radnika


Stare Japance njeguju roboti - Kako se tehnološka sila bori s nestašicom mladih radnika

Najrazvijenija društva sve su starija i imaju sve manje mladih radnika, zbog čega im prijeti nestašica onih koji će raditi u oblasti brige za starije osobe, ali Japan je rješenje pronašao u robotima.

U mnogim zapadnim društvima postalo je uobičajeno da se za građane treće dobi brinu njihova ne više toliko mlada djeca ili stariji zaposlenici. Mladih radnika je sve manje, a rijetki žele da rade taj težak i slabo plaćen posao. Japan je tom problemu doskočio uz pomoć robota, piše index.hr.

U „Minami Tsukubi“, domu za starije i nemoćne u blizini Tokija, njegovateljica Asami Koniši na kukovima nosi robotski uređaj koji joj olakšava rad.

– Zaista mi pomaže kad treba da podignem težeg muškog pacijenta – otkriva ova 34-godišnjakinja.

Takav i drugi kiborški uređaji koje proizvodi kompanija „Cyberdyne Inc.“ daju snagu onome ko ih nosi, ali mogu ljudima vratiti i mobilnost, te im omogućiti stajanje ili hodanje.

Aparati „Cyberdynea“ čitaju bioelektrične signale koji se šalju iz mozga u mišiće i tako korisnicima omogućavaju kretanje.

– Spajamo ljudske i robotske informacione sisteme – ističe Jošijuki Sankai, inženjer koji je tu kompaniju osnovao 2004. godine.

I druge, veće i poznatije japanske kompanije razvijaju robote koji pomažu starijima i nemoćnima.

„Panasonik“ pravi robotski krevet, koji se pretvara u invalidska kolica. „Sonijevi“ električni psi i druge robotske životinje koriste se u terapiji za usamljenost i demenciju.

– Samo kad ga pogledaju ljudi se nasmiju i tako vježbaju mišiće lica – naglašava Kenšin Noguči, menadžer „Minami Tsukube“ zadužen za promociju, govoreći o Paru, krznenoj robotskoj bebi foke, koju je dizajnirao japanski AIST.

Paro košta oko 3.700 dolara i reaguje na dodir, zvuk i svjetlost. Kad mu se dotaknu brkovi, pomjeraju se njegova glava i peraje. Taj robot trepće i ispušta zvukove foke, a u „Minami Tsukubiju“ u pravilu stoji na šalteru na ulazu u poslovne prostorije, gdje ga stanovnici doma maze ili grle u prolazu.

Peper za rekreaciju

U tokijskom domu Šintomi stariji se rekreiraju uz Pepera, oko metar visokog humanoidnog robota velikih očiju koji predvodi zajedničko pjevanje. Telekomunikacijski i finansijski div „SoftBank“ je prodao oko 16.000  primjeraka tog robota, većinom u Japanu.

Peper komunicira s ljudima, odgovara na jednostavna pitanja poput “gdje je toalet?”, a pokušavao je biti i prodavac. Trenutno ih u SAD, recimo, “radi” nekoliko stotina, nudeći proizvode poput piva.

Jedan od glavnih razloga vodeće uloga Japana u naprednoj robotici u zdravstvu je loša demografska slika te države. Japanaca je sve manje i sve su stariji – već je gotovo četvrtina stanovništva starija od 65 godina, a do 2050. se očekuje da će taj postotak biti veći od 40 posto. Već danas se tamo stariji brinu za starije.

Dio kulture

Roboti su dugo i dio japanske popularne kulture. Amerikanci ih ne prihvataju tako brzo. Stručnjaci smatraju kako je to dijelom zbog nerealističnih očekivanja i straha. Američki potrošači ne žele robote koji će biti kao ljudi, a strah od kiborga i vještačke inteligencije pojačali su filmovi poput “Terminatora” i “Matriksa”.

Iako SAD ne stari toliko brzo kao Japan, Amerikanaca starijih od 65 već ima više od 52 miliona. Očekuje se da će ih do 2060. godine biti dvostruko više, te da će jedan od četiri Amerikanca biti te dobi.

U isto vrijeme SAD, kao i druge razvijene ekonomije poput Njemačke ili Južne Koreje, gubi udio mlađih radnika, odnosno onih koji su najsposobniji da se brinu za starije.

Po nekim predviđanjima, u sljedećoj deceniji potražnja za tim poslom biće veća za 40 odsto, ali predviđa se i da će doći do nestašice radnika, jer je riječ o slabo plaćenom, a napornom i fizički iscrpljujućem radnom mjestu.

U „Minami Tsukubiju“ zato smatraju kako bi upravo roboti mogli pomoći da radnici budu duže aktivni, kako bi njima mogli privući mlađe ljude, jer stvaraju osjećaj visokotehnološkog okruženja.

 

Izvor: index.hr