Stojadin Knežević: Da li su izbori najveća ili samo jedna u nizu prevara u poslijeratnoj BiH?

Stojadin Knežević: Da li su izbori najveća ili samo jedna u nizu prevara u poslijeratnoj BiH?

Prošla je cijela jedna godina. I šta se dogodilo oko teme prethodnih izbora? Na stotine tekstova, na stotine radijskih i tv priloga, na desetine dokaza izborne krađe, nepravilnosti, javašluka... širom BiH, i nikom ništa, -pojeo vuk magarca-??

Narod je kratke pameti sve će zaboraviti do sledećih izbora a onda će se ponovo zavrtjeti ringišpil prijetnji, krađe, prevara, kupovine glasova, nestalog papira za štampanje glasačkih listića i svih drugih mogućih i nemogućih lopovluka i kriminala koji je u potpunosti obesmislio izborni proces.

I ponovo će predstavnici tzv. međunarodne zajednice na sve to ostati i gluvi i nijemi (uz par časnih blagih verbalnih kritika, za koje i oni koji su ih izgovorili ne žele da te kritike bilo šta ne dao Bog promijene), te tražiti da se što prije formira kriminalno izabrana vlast.

A evo i nakon godinu dana od poslednjih izbora ta vlast na nivou BiH nije formirana, pa sve funkcioniše, nisu institucije BiH propale. To što gotovo ni jedna institucija, ni na jednom nivou vlasti ne funkcioniše i što su sve zarobljene od strane mafije, to je druga priča.

Hoće li iko u ovoj nesrećnoj zemlji uraditi išta da se bilo šta oko izbora, koji realno nemaju više nikakve svrhe i na koje mogu izlaziti samo „obožavaoci“ ovakvog stanja i naivni, promijeni?

Malo ko vjeruje u to, zato će iseljavanje sa ovog prostora tek u naredne dvije – tri godine doživjeti svoju kulminaciju. A, već je očigledno da je to interes i vlasti na svim nivoima u „tamnom vilajetu“ ali i predstavnika tzv. međunarodne zajednice.  

Piše: Stojadin Knežević, glavni i odgovorni urednik Infomedia Balkan
Izvor: www.infomediabalkan.com

Danas vas podsjećamo na jedan od tekstova objavljenih prije godinu dana a koji zorno objašnjava kakvi su nam bili prethodni izbori.

CIK JE KRIMINALNA ORGANIZACIJA KOJA SUDJELUJE U LAŽIRANJU IZBORA I NAJVEĆOJ IZBORNOJ PREVARI U POSLIJERATNOJ BIH (25.10.2018.)

Kako je moguće boriti se protiv CIK-a, jer na odluke CIK-a možete se žaliti putem Suda BiH, koji je zajedno sa Tužilaštvom BiH i Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) pod kontrolom njihovih političkih sponzora i tu se zatvara krug gospodara političke i svake druge moći u Bosni i Hercegovini. U osnovi radi se o zatvorenoj kriminalnoj organizaciji, koja samo izvana ima demokratski legalitet

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira aktualna politička događanja nakon 8.Općih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH), koji su održani 7.oktobra.

U Bosni i Hercegovini su 7.oktobra 2018.godine održani 8.Opći izbori. Na biračkom spisku nalazio se ukupan broj 3.355.429 birača. Izlaznost na izborima na nivou države BiH iznosila je 53,36%, dok je na nivou Federacije BiH iznosila 51,25%, Republike Srpske 57,30% i Brčko Distrikta BiH 46,81%. Izborni prag iznosio je 3%.

Da li su izbori bili regularni?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) odgovorna je za točnost, ažurnost i ukupni integritet izbora. Zašto nisu uvedene nove tehnologije odnosno biometrijska identifikacija birača, kako bi se spriječilo glasanje sa tuđim identifikacijskim dokumentima? Zašto ne postoji video nadzor na biračkim mjestima, koji ne bi snimao samo mjesto glasanja, nego cjelokupni prostor? Uvođenje skenera spriječilo bi značajan dio nepravilnosti. Zašto glasački listići nisu bili označeni serijskim brojevima i žigom?

CIK je odgovoran za birački spisak i morao je spriječiti eventualne zloupotrebe i manipulacije, koje se odnose na promjenu „biračke opcije“, prisutnost umrlih osoba na biračkim spiskovima te manipulacije pri glasanju u odsutnosti odnosno iz inostranstva. Proces korupcije i izbornih prevara počinje od biračkih spiskova i biračkih odbora, čiji su članovi dan uoči izbora na mnogim mjestima bili promijenjeni. Razmjena mjesta u biračkim odborima između političkih subjekata i činjenica da su se neki pojedinci za članstvo u biračkim odborima prijavili samo kako bi prodavali odnosno trgovali svoja mjesta ukazuje na tamnu stranu izbornog procesa. Događalo se, da u biračkom odboru imate faktički tri člana iz jedne političke opcije ili koalicije što stvara sumnja u regularnost procesa i mogućnost utjecanja na konačni izborni rezultat. Izborni zakon jasno kaže, da jedan politički subjekt može imati samo jednog člana biračkog odbora.
Privatne firme Atlantik BB d.o.o. Banja Luka i Grafomark d.o.o. Laktaši štampali su glasačke listiće za izbore u BiH sa vrlo upitnim nadzorom prilikom štampanja što otvara mogućnosti zloupotreba i eventualnog štampanja dodatnog broja glasačkih listića posebno u entitetu Republika Srpska.

Promatrači pozitivnim ocjenjuju, da tokom izbora nije bilo većeg narušavanja javnog reda i mira, niti incidenata koji bi mogli ugroziti izborni proces. Promatrači uglavnom nadzor izbora vrše do 19.00 sati, a izborne krađe se najčešće događaju nakon toga. Tvrdnje promatrača se odnose samo na vanjski izgled izbornog procesa, dok se izborne krađe i prevare vrše na puno sofisticiranije načine. Međutim, brojni birači bili su izloženi prijetnjama i ucjenama da moraju glasati za određenu političku opciju čak i kupovinom glasova te donijeti fizički dokaz u obliku fotografije da su glasali za „pravu“ opciju. Atmosfera straha negativno utječe na racionalno razmišljanje ljudi, što posljedično znači da dobar dio njih vjerojatno nije slobodno izrazio svoju biračku volju.

Izborni proces u Bosni i Hercegovini je kontaminiran i kompromitiran. Analitičari ocjenjuju kako praksa pokazuje, da se izbori u BiH dobivaju u Centralnoj izbornoj komisiji. Za većinu nepravilnosti CIK se proglašava nenadležnim ili prebacuje odgovornost na druge. Ovdje se otvara pitanje uloge Tužilaštva BiH i otvaranje procesa istrage protiv članova CIK-a odnosno njenog predsjednika zbog utemeljenih sumnji u neregularnost izbornog procesa i vjerodostojnost izbornih rezultata, koji često ne održavaju stvarnu volju birača.

Radončić pokraden treći, a Bećirović prvi put

Otkako izbore organizira CIK bez prisutnosti stranaca od 2006.godine pojavljuju se brojne  nepravilnosti koje dovode u pitanje regularnost samih izbora i vjerodostojnost izbornih rezultata. Zabrinjava broj od 500.000 nevažećih glasačkih listića na svim nivoima vlasti što predstavlja oko 8% od ukupnog broja glasačkih listića. Evropski standard kreće se od 1-3% nevažećih listića. Nevažeći glasački listići su posebno utjecali na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka. Naime, razlika između prvoplasiranog Šefika Džaferovića (SDA) i drugoplasiranog Denisa Bećirovića (SDP) iznosila je svega 16.000 glasova. Kada se uzme u obzir da je Bećirović bio favorit izbora, kojeg je podržavalo čak sedam političkih stranaka sve upućuje na neregularnost prilikom izbora Džaferovića. Prema predizbornim anketama za izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH favorit je bio Bećirović, na drugoj poziciji se nalazio Fahrudin Radončić (SBB), dok je Džaferović zauzimao tek treću poziciju. Dogodilo se, da je Radončić već treći put pokraden na izborima za člana Predsjedništva BiH, dok se Bećiroviću to dogodilo tek prvi put. Sve upućuje na to, da je namjera bila pokrasti Radončića, dok je Bećirović postao kolateralna šteta tih namjera i tako je spriječen njegov ulazak u Predsjedništvo BiH.

Zbog navedenih nepravilnosti je potrebno izvršiti provjeru nevažećih glasačkih listića na način da, glasački listići na kojima je netko dodao krstić (x) na drugog političkog subjekta i time ga učinio nevažećim. To može uraditi isključivo član biračkog odbora. Treba utvrditi koliki je procent tih glasačkih listića, jer se radi o klasičnoj zloupotrebi. Za neke nevažeće glasačke listiće odgovorni su i sami građani, koji su ih učinili nevažećim tako što su na njih nešto dopisali ili postupili protivno pravilima odnosno uputama za glasanje. Uvođenjem skenera te nepravilnosti bile bi svedene na minimum.

Analitičari smatraju, da je CIK izvan demokratskog nadzora. Zašto nitko nije uhapšen od članova CIK-a, jer počinjena djela predstavljaju kriminal? Sve upućuje da CIK sudjeluje u lažiranju izbora i najvećoj izbornoj prevari u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.

Kako je moguće boriti se protiv CIK-a, jer na odluke CIK-a možete se žaliti putem Suda BiH, koji je zajedno sa Tužilaštvom BiH i Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) pod kontrolom njihovih političkih sponzora i tu se zatvara krug gospodara političke i svake druge moći u Bosni i Hercegovini. U osnovi radi se o zatvorenoj kriminalnoj organizaciji, koja samo izvana ima demokratski legalitet.

Analitičari smatraju, da je vrlo upitan izbor Šefika Džaferovića i Milorada Dodika za članove Predsjedništva BiH i da je potrebno utvrditi nepravilnosti u izbornom procesu posebno pri prebrojavanju glasova i utvrđivanju nevažećih listića. Dodik ima najmanje tri hipoteke zbog kojih ne bi mogao obavljati nijednu javnu funkciju, a to su: ratno profiterstvo koje ne zastarijeva, porijeklo njegove imovine i odgovornost za bombardiranje Zagreba iz maja 1995.godine.

Izvor: https://dijalog.info/2018/cik-je-kriminalna-organizacija-koja-sudjeluje-u-laziranju-izbora-i-najvecoj-izbornoj-prevari-u-poslijeratnoj-bih/?fbclid=IwAR2loEfGwPK253JAJdMMx9NAwNNwJU65h-pZS_vw9AeUnKnjbkkQyJmRj8I
 

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks