Danas se bira novi predsjednik SAD
U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) danas će biti održani predsjednički izbori na kojima će se 225 miliona građana sa pravom glasa odlučivati između demokratskog kandidata Hilari Klinton i republikanskog Donalda Trampa.
Mediji ocjenjuju, pozivajući se na ankete, da izbori nikad nijesu bili neizvjesniji, a najnovija anketa koju su sproveli "Blumberg" i institut za istraživanje javnog mnjenja "Selzer&Co" pokazuje da je Klintonova u vođstvu za tri odsto u odnosu na Trampa.
To istraživanje je pokazalo da Klintonova uživa naklonost 44 odsto ispitanika, dok Trampa podržava 41 odsto.
Među ostalim kandidatima, libertarijanski kandidat Geri Džonson ima podršku četiri odsto ispitanika, za dva odsto više nego kandidatkinja Zelene stranke Džil Stajn.
Odlazeći američki predsjednik Barak Obama pozvao je demokrate svih etničkih pripadnosti da izađu na izbore za 45. predsjednika SAD i daju glas Klinton, upozorivši da su na kocki sudbina Sjedinjenih Država i svijeta.
Na nedavnom skupu u Severnoj Karolini istakao je da je republikanski protikandidat Tramp prijetnja teško stečenim građanskim slobodama.
Predizbornu kampanju obilježila je bespoštedna borba dvoje kandidata i stalne međusobne optužbe za nesposobnost, ali i afera ponovnog otvaranja istraga FBI-ja protiv Klintonove zbog sporne upotrebe privatnog i-mejla u službene svrhe.
Federalni istražni biro je samo 36 sati uoči predsjedničkih izbora objavio da Klinton nije počinila krivično delo koristeći privatni server za imejl poruke dok je bila državna sekretarka i da joj ne preti optužnica.
Izborni štab Klinton saopštio je sinoć da su zadovoljni što je "razriješeno pitanje" oko spornih mejlova kandidatkinje demokrata na predsjedničkim izborima u SAD.
Kampanju su obilježile i Trampove sporne izjave o ženama, izbjeglicama, kao i skandal u vezi sa tim da li je izbjegavao plaćanje poreza, ali i tvrdnje da Rusija pokušava da utiče na ishod izbora.
Predizborna kampanja pomno je praćena širom sveta, uključujući zemlje Balkana, koje najviše zanima šta će dolazak Klintonove ili Trampa na vlast značiti za ovaj region.
Kako prenosi Tanjug, glasa se u jednom krugu u svakoj od 50 američkih saveznih država i gradu Vašingtonu.
Pobjeda u pojedinoj državi određuje kako će glasati članovi Elektorskog (izbornog) kolegijuma, tijela koje zapravo bira predsjednika SAD-a.
Kolegijum ima 538 članova. Savezne države su u izbornom kolegijumu zastupljene srazmerno broju stanovnika.
Kalifornija kao najmnogoljudnija američka država ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38), Njujork i Florida (po 29).
Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delavera, Vajominga ili Montane imaju samo po tri elektora.
Članovi izbornog kolegijuma biraju predsjednika i potpredsjednika 19. decembra, ali to je uglavnom formalnost.
Pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, apsolutnu većinu od 538.
Uz dva izuzetka u saveznim državama vlada načelo "pobjednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, nezavisno kojom razlikom, osvaja sve njene elektore. Izuzeci su Nebraska i Mejn koji elektore dijele srazmerno broju osvojenih glasova.
Taj sistem onemogućava kandidatima trećih stranaka da se domognu Bele kuće.
Neke države tradicionalno glasaju za demokrate, druge su za republikance, zbog čega se kandidati u kampanjama fokusiraju na onih deset država koje od izbora do izbora menjaju stranu - među njima su najvažnije one sa najvećim brojem elektora poput Floride (29), Pensilvanije (20) i Ohaja (18).
Amerikanci 8. novembra biraju i novi saziv Predstavničkog doma Kongresa i trećinu saziva Senata.
Dvanaest od 50 američkih država danas će birati nove guvernere.
Izvor: Agencije
