Balkan na razmeđi Moskve i Vašingtona - Šta Amerikanci danas misle o Dejtonskom sporazumu
Sjedinjene Američke Države su jedan od stubova Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Američki diplomata i zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i azijska pitanja Hojt Brajan Ji posetio je Zagreb i otkrio kakav je danas stav SAD po pitanju Dejtona.
"SAD ostaju privržene tom modelu suverenosti i teritorijalnog integriteta BiH, ali je u toj zemlji potrebno reformisati izborni sistem. Vlada u BiH ne funkcioniše na nivou na kom može da zadovolji potrebe ljudi, i ne može da osigura nivo sigurnosti i prosperiteta koja stanovništvu treba", kazao je Ji, i dodao da smatra da će reformski proces podstaknuti promene u zakonodavstvu koje će naposletku zahtevati i promene Ustava.
Ne sme biti tabua
Hojt Brajan Ji smatra da je potrebno razgovarati s čelnicima BiH i oba entiteta, kao i sa središnjim rukovodstvom o tome kako postići taj nivo funkcionalnosti. Istakao je da SAD žele razgovar s partnerima u EU, uključujući i Hrvatsku, te s bosanskim Hrvatima, Srbima i Bošnjacima o tome šta je to što oni smatraju da je neophodno i moguće učiniti pre izbora u jesen 2018. godine. Ističe pritom kako iskustvo govori da je u izbornoj godini "teško donositi ovako osetljive odluke".
"To znači da mi kolektivno, kao međunarodna zajednica, imamo 2017. da promenimo izborni sistem, unesemo promene u strukture vladavine zakona i privrednu strukturu kako bi bile uspostavljene pre izbora. Po našem sudu, bila bi vrlo nesrećna činjenica da se nacionalni izbori ponovo održe prema istim pravilima", rekao je američki diplomata.
Ji je podsetio na zabrinutosti i ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava oko načina kako se biraju zvaničnici.
"Verujemo da ne bi smelo da bude nikakvih tabua oko nekih stvari", rekao je Ji, upozorivši pritom da "istovremeno ne trebada budemo preambiciozni", već da utvrdimo šta je u godini pre izbora nužno i moguće izvesti. Rekao je i da su SAD tu da pomognu u pronalaženju rešenja, prenela je hrvatska agencija Hina.
Radikalizacija nije svojstvena samo BiH
Govoreći o privrednom napretku kao glavnom prioritetu svih zemalja jugoistočne Evrope, Ji podseća da je BiH jedna od najsiromašnijih u Evropi.
"Privreda je i dalje najveći izazov za većinu vlada na jugoistoku Evrope, ali i šire. Uz to, izazov predstavlja i jačanje osećaja sigurnosti, kako bi ljudi znali da su bezbedni od terorizma, organizovanog kriminala ili zloćudnih aktera spolja", rekao je Ji, ističući i problem u BiH: najveći broj stranih boraca po glavi stanovnika.
Što se radikalizacije tiče, ocenjuje da to nije samo nešto što se događa u BiH već u celoj regiji i Evropi.
"Taj fenomen jača. Ponekad jest povezan s religijom, a ponekad ne. Kakvi god da su izvori radikalizma, pretnja za stabilnost zemalja u regiji postoji, posebno u onim zemljama sa slabim institucijama", kazao je Ji, koji je na trenutnu funkciju došao nakon što je bio zamenik ambasadora SAD u Zagrebu.
SAD i Rusija ne sarađuju na Balkanu
U svom izlaganju Ji je spomenuo Rusiju, zemlju s kojom SAD sarađuje na područjima na kojima im se interesi poklapaju ili su slični.
"No, to očito nije uvek slučaj. Što se zapadnog Balkana tiče, Rusija je jasno dala do znanja da ne podržava integraciju zemalja poput Crne Gore u NATO, kao niti njihovu integraciju u EU. Mislim da Rusija pokušava da uspori, ako ne i spreči proširenje NATO i EU. To je izazov za Hrvatsku i za ostatak regije koji zagovara dalju integraciju", istakao je ji i dodao da to "ne znači nužno i rizik od sukoba", ali jeste pitanje kojim se treba pozabaviti.
Diplomata smatra važnim da se te zemlje jasno izjasne prema Rusiji, ali i partnerima u EU i NATO jesu li predane reformama kako bi se pridružil Uniji ili Severnoatlantskom savezu.
Što se tiče već "ozloglašenog umora od proširenja", Ji primećuje i umor u zemljama aspirantima i poručuje obema stranama da moraju "naporno da radei ".
"EU im mora pomoći da iznesu neophodne promene, dok aspiranti moraju da ubrzaju tempo reformi i uvere EU i NATO u korisnost novih članica. To je bio izazov za Crnu Goru: da uveri NATO da će biti snažniji s novom članicom. I Crna Gora je uspela" – kazao je Ji i dodao da zemlje zapadnog Balkana moraju "stalno da demonstriraju tu volju i privrženost reformama".
Po njegovu sudu sada je važno zadržati " taj reformski zamah", a kao veliki izazov drži i jačanje institucija koje nisu direktno vezane uz ekonomiju, ali imaju učinak na demokratiju, navodeći civilno društvo, slobodu medija, profesionalno novinarstvo i pluralizam medijskih izvora.
Trampova administracija neće mijenjati politiku prema jugoistočnoj Evropi
"Mislim da u ovoj regiji postoji deficit te vrste novinarstva", kazao je Ji, ocenjujući da su "vlade snažnije što je jača opozicija".
Na pitanje o novoj američkoj administraciji koja ulazi u Belu kuću 20. januara, Ji je kazao da se politika SAD prema jugoistočnoj Evropi unazad barem 20 godina temeljila na obostranoj saglasnosti u pogledu američkih interesa u regiji, a to su stabilnost, sigurnost i prosperitet.
"Ne mogu da zamislim da će iduća administracija smatrati da ti interesi više nisu valjani. Vrlo je verovatno da će vaši i naši interesi ostati isti. Izazov koji ostaje, vaš i naš, jačanje je odnosa SAD i Evrope", zaključio je američki zvaničnik koji se jugoistočnom Evropom bavi poslednjih 20 godina.
Izvor: Agencije
