Šverc cigareta - Krijumčari na balkanskoj ruti godišnje prihoduju 200 miliona eura

Šverc cigareta - Krijumčari na balkanskoj ruti godišnje prihoduju 200 miliona eura

Prihod ostvaren krijumčarenjem duvana na cijelom području bivše Jugoslavije procjenjuje se na više od 200 miliona eura ili 0,22 odsto BDP-a. U Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nezakonit prihod ostvaren krijumčarenjem duvana iznosi više od 0,5 odsto BDP-a, što je u crnogorskom slučaju 24 miliona eura.

To proizilazi iz studije Ekonomskog instituta iz Zagreba koja je nastala kroz istraživački projekt „Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima: iskustvo građana i stavovi o krijumčarenju na balkanskoj ruti (BalkanSmugg)”.

U Crnoj Gori, prema procjeni Ministarstva finansija, BDP iznosi 4,8 milijardi, što znači da procenat od 0,5 odsto vrijedi 24 miliona eura, a to bi prema ovom istraživanju bila zarada organizatora šverca cigareta i njihove mreže. U maloprodajnoj cijeni prosječne legalne kutije cigareta, u Crnoj Gori državne dažbine učestvuju sa oko 85 odsto, a na ponudom bogatom sivom tržištu ista paklica jeftinija je oko 50 odsto.

Ekonomski institut iz Zagreba je državna institucija Republike Hrvatske i najznačajnija je i najstarija ekonomska naučna institucija u toj susjednoj državi.

Procijenjeno je da najveći procenat nezakonitog prihoda od krijumčarenja duvanapostoji u Crnoj Gori. Najniži procenat nezakonite aktivnosti procijenjen je za Sloveniju i Makedoniju.

“Procjenjuje se da se u regiji godišnje izbjegne otprilike 7,5 milijardi eura poreza, ili 4,5 posto regionalnog BDP-a. Od tog iznosa, godišnje države izgube 306,7 miliona eura zbog krijumčarenja duvana. Važnost tih direktnih gubitaka za državni budžet varira: ukupni porezi na duvan koji nisu naplaćeni zbog krijumčarenja duvana predstavljaju 0,9 posto BDP-a u Bosni i Hercegovini, 0,6 posto BDP-a u Crnoj Gori, 0,2 posto BDP-a u Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu, i 0,1 posto BDP-a u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji”, navodi se u jednom od zaključaka studije.

Dodaje se da u svim zemljama Zapadnog Balkana dohodak ostvaren od krijumčarenja duvanskih proizvoda procjenjuje se na više od 200 miliona eura godišnje (0,5 posto BDP-a), a taj udio varira, od najmanjeg postotka u Sloveniji (0,01 posto BDP-a) i Hrvatskoj (0,06 posto BDP-a) do najvećeg postotka u Crnoj Gori (0,52 posto BDP-a).

“U Bosni i Hercegovini dohodak od krijumčarenja duhana čini najveći udio ukupnog ostvarenog ilegalnog dohotka”, ističe se u zaključcima.

Uloga krijumčarenja duvana u cjelokupnoj utaji poreza razlikuje se među privredama zapadnog Balkana. Istraživači napominju da postoji razlika između izbjegavanja plaćanja i utaje poreza.

“Dok se izbjegavanje plaćanja poreza može definisati kao zakonski dozvoljeni odbici ili postupci kojima se smanjuje porezno opterećenje, ali koji nisu zabranjeni zakonom, utaja poreza povezana je sa nezakonitim i namjernim pogrešnim izvještavanjem poreskih vlasti o privrednim aktivnostima. U kontekstu upotrebe duhana, kad osoba kupuje proizvod na stranom tržištu zbog nižih cijena i nižih poreza, ali u količinama čiji je uvoz u domaće gospodarstvo dozvoljen u skladu s carinskim propisima, to treba tretirati kao zakonito izbjegavanje plaćanja poreza”, objasnili su istraživači.

Pušači u regionu ostvaruju uštede zbog nižih cijena, ali ne stvara se prihod na nacionalnim računima kao rezultat transakcije ove vrste. Međutim, kad su u pitanju makroekonomski učinci potencijalnog povećanja dažbina na duvanske proizvode, oni bi trebalo da objasne ne samo utaju poreza, već i izbjegavanje plaćanja poreza zbog prekogranične kupovine.

Ukupna vrijednost utaje poreza tvrde da se može izračunati na osnovu rezultata njihove ankete i strukture cijena na regularnom i na sivom tržištu i zaključuju da su “negativni učinci krijumčarenja duvana u smislu nenaplaćenih poreza značajniji od učinaka u smislu bruto dodane vrijednosti”.

“U apsolutnim vrijednostima, nenaplaćeni porezi na duvan u regiji iznose više od 306 miliona eura za godinu. Najviši iznos nenaplaćenih poreza na duvan zabilježen je u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, gdje zbog utaje ili izbjegavanja plaćanja poreza nije naplaćeno više od 100 miliona eura poreza na duvan. U relativnom smislu, udio nenaplaćenih poreza na duvan u cjelokupnoj utaji poreza najviši je u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj”, navodi se u studiji.

Većina ispitanika u svim zemljama vjeruje da je krijumčarenje cigareta i duvana dio organiziranog kriminala. Sjeverna Makedonija i Slovenija ističu se po tom pitanju s udjelom od 78 odsto i 75 odsto svih ispitanika koji se slažu ili se u potpunosti slažu s tom izjavom. U ostalim zemljama taj udio varira od 57 odsto u Crnoj Gori, do 73 odsto u Srbiji.

Svaki drugi ispitanik prepoznaje da postoji povezanost između sivog tržišta duvana i drugih oblika kriminala, te vjeruje da sivo tržište duvanskih proizvoda uzrokuje povećanje drugih oblika kriminala.

Vođa projekta Jelena Budak, objasnila je u uvodu studije da su od jula 2017. do septembra 2019, procijenili ilegalnu trgovinu cigareta i drugih duvanskih proizvoda u sedam zemalja na balkanskoj krijumčarskoj ruti, a tokom 2018. sproveli anketu među 21.000 ispitanika u čitavom regionu.

“Posebni cilj projekta bio je predočiti čvrstu činjeničnu podlogu o ilegalnoj trgovini duvana u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu. Stoga središte ovog istraživanja predstavlja procjena na temelju ankete o stavovima i postupcima pušača kod kupovine cigareta na sivom tržištu i mišljenju građana o ilegalnoj trgovini cigaretama i drugim duvanskim proizvodima”, objasnila je Budak.

Svaki treći punoljetni građanin je pušač

Prema rezultatima ankete, raširenost pušenja u regionu iznosi 36 odsto, što znači da se u prosjeku svaki treći ispitanik stariji od 18 godina izjasnio kao pušač.

“Analiza pokazuje da postoje velike razlike u raširenosti pušenja.

Udio ispitanika koji kažu da puše cigarete, druge duvanske proizvode ili e-cigarete najveći je u Bosni i Hercegovini (43 posto), a zatim slijede Kosovo (41 posto), Sjeverna Makedonija (39 posto), Crna Gora (38 posto) i Srbija (37 posto). Najmanji udjeli pušača zabilježeni su u Sloveniji (25 posto) i Hrvatskoj (33 posto)”, navodi se u studiji.

Kupuju na crno zbog velike razlike u cijeni

Iako je više od polovine građana svjesno da je kupovina duvanskih proizvoda na sivom tržištu ilegalna, veće kazne podstakle bi “tek pet odsto pušača da prestanu kupovati na sivom tržištu”.

“Istovremeno, više od polovine građana smatra da prodaja duvanskih proizvoda na sivom tržištu nije dovoljno kažnjavana. Osam od deset pušača koji kupuju na sivom tržištu navodi bolju cijenu kao glavni razlog ilegalne kupovine duvanskih proizvoda. Potrošnja duvana izuzetno je cjenovno osjetljiva: više od polovine ispitanika u regiji smanjilo bi potrošnju ilegalno kupljenih cigareta i rezanog duvana samo kad bi se cijena na legalnom tržištu smanjila i postala jednaka cijeni ilegalno kupljenih duvanskih proizvoda na sivom tržištu”, napominje se u studiji.

Cijene paklice cigarete na legalnom tržištu obično je za oko 50 odsto veća nego na crnom tržištu.

Pažljivo povećavati akcize, uvesti veće kazne, sve države da sarađuju

Institut kao zaključak daje preporuku da se porezi i akcize na duvanske proizvode postepeno povećavaju, uz saradnju zemalja regiona, i uz druge mjere za suzbijanje ilegalne trgovine.

Kada je Crna Gora prije dvije godine u periodu od 12 mjeseci tri puta povećala akcize na duvan, najjeftinija legalna paklica cigareta iznosila je 2,2 eura, dok je na crnom tržištu ona bila 80 centi ili euro.

Kupujući na crno potrošač, koji dnevno popuši jednu paklicu, mogao je mjesečno da uštedi do 40 eura.

Tada je uvoz legalnih cigareta pao za 50 odsto, a država je izgubila više od 30 miliona svojih prihoda.

“Ono što je potrebno je pažljiva analiza scenarija promjena akciza, a pouzdani podaci za te simulacije nedostaju u svim zemljama u regiji.

Samo putem koordinirane saradnje između državnih vlasti svih zemalja smještenih na takozvanoj balkanskoj ruti, povećanih kontrola i znatno većih kazni, sivo se tržište može smanjiti. Takve akcije treba da uključuju sve zainteresirane sektore - unutrašnje poslove, carinske i poreske vlasti, sudstvo, graničnu policiju i legalnu duvansku industriju.

Potrebno je uložiti i napor za smanjenje potrošnje ilegalnih cigareta i duvana podizanjem svijesti među korisnicima te njihovim informisanjem o zdravstvenim rizicima i šteti za ekonomiju”, naveo je Ekonomski institut.

Većina sebi ne može da priušti legalne cigarete, pa nabavljaju od švercera

Oko 39 odsto svih ispitanika u anketi Ekonomskog instituta smatra da kad ne bi postojalo sivo tržište duvanskih proizvoda, ljudi bi manje pušili, dok 40 odsto smatra da sivo tržište utiče na učestalost pušenja.

“Više od polovine građana smatra da svi pušači ne mogu priuštiti legalne duvanske proizvode. Stav da su cijene duvanskih proizvoda previsoke i da svi pušači ne mogu priuštiti da ih kupuju na legalnom tržištu posebno je izražen među pušačima koji kupuju duvanske proizvode na sivom tržištu. Tako tri od četiri pušača koji kupuju duvanske proizvode na sivom tržištu smatraju da ne mogu priuštiti legalne duvanske proizvode”, navedeno je u analizi.

Izvor: vijesti.me

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks