Trgovinski rat koštaće planetu 700 milijardi dolara

Trgovinski rat koštaće planetu 700 milijardi dolara

Nova direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva poručila je zavađenim zemljama da zaborave svoje nesuglasice.

Ona ih je pozvala da pripreme jedinstven odgovor na najozbiljniju prijetnju globalnoj ekonomiji još od vremena finansijske krize koja se dogodila prije jedne decenije.

U prvom zvaničnom obraćanju otkako je postala direktorka MMF-a, Georgijeva je kazala da je svijet suočen sa sinhronizovanim usporavanjem rasta, zbog čega je neophodan sinhronizovani odgovor, prenosi britanski list The Guardian.

Georgijeva je, uoči godišnjeg zasedanja MMF-a u Vašingtonu sljedeće nedjelje, rekla da ekonomisti Fonda očekuju sporiji rast u gotovo 90 odsto zemalja u ovoj godini.

– Dok raste potreba za međunarodnom saradnjom, volja za uključivanjem u tu saradnju je sve manja – ocijenila je Georgijeva.

Ona je rekla da je pribjegavanje centralnih banaka niskim kamatnim stopama, u nastojanju da se podstakne privredna aktivnost, dovelo do nagomilavanja korporativnog duga, zbog čega postoji rizik od neizmirivanja duga u visini od 19 biliona dolara u slučaju velike ekonomske krize.

– Globalna ekonomija je sada suočena sa sinhronizovanim usporavanjem. Ovo sveobuhvatno usporavanje znači da će rast ove godine pasti na najnižu stopu od početka decenije. Sljedeće nedjelje ćemo objaviti prognoze za svjetsku ekonomiju koje će sadržati naniže revidirane projekcije za 2019. i 2020. godinu – dodala je Georgijeva.

Globalne perspektive su, prema njenim riječima, pomračene zbog niza problema poput trgovinskih sporova, geopolitičkih tenzija i Bregzita. Georgijeva je istakla da je globalna trgovina gotovo došla do zastoja i da svi gube u trgovinskom ratu, aludirajući na spor SAD i Kine.

Trgovinski sukobi bi, prema njenim riječima, mogli da smanje globalni bruto domaći proizvod za 700 milijardi dolara do 2020. godine ili za 0,8 odsto BDP-a.

– To je otprilike jednako cjelokupnoj privredi Švajcarske. Sada je vrijeme za zemlje koje imaju budžetski prostor primijene ili da budu spremne da upotrebe snažne budžetske podsticaje da bi doprinijele jačanju tražnje i rasta – zaključila je Georgijeva.

Kao primjere je navela Njemačku, Holandiju i Južnu Koreju, koje bi, prema njenom mišljenju, mogle da povećaju potrošnju na infrastrukturu i istraživanje i razvoj, što bi doprinijelo podsticanju ekonomske aktivnosti.

Izvor: The Guardian

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks