U EU vlast na sudu zbog klime, kod nas ni kada pljačkaju i ubijaju: Zašto građani BiH ne traže odgovornost vlasti?

U EU vlast na sudu zbog klime, kod nas ni kada pljačkaju i ubijaju: Zašto građani BiH ne traže odgovornost vlasti?

Vijest da tri njemačke porodice poljoprivrednika ovih dana izvode kancelarku Angelu Merkel pred sud, tvrdeći da njena vlada ne čini dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena, otvorila je raspravu u našoj javnosti da li se tako nešto ikada može desiti u Bosni i Hercegovini.

I dok je na Zapadu sasvim normalno da tužbom natjeraš vlast da preuzme odgovornost za svoje zakonske obaveze, u Bosni i Hercegovini se građani koji organizuju proteste, kako bi pokušali natjerati vlast da radi svoj posao, proglašavaju državnim neprijateljem. Pa da li onda uopšte možemo očekivati da jednog dana dosegnemo taj nivo svijesti da je sasvim normalno da pozovemo vlast na odgovornost zbog svog nerada i da automatski neko bude kažnjen zbog svojih propusta ili loših poteza, a da to istovremeno ne znači da smo manje patriote od onih koje prozivamo?

Ili, šta bi bilo kada bi naši građani tužili političare za svako neispunjeno obećanje ili jer prosto ne obavljaju dobro svoj posao?

Nivo svijesti

Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta smatra da se tako nešto ne može skoro očekivati kod nas, jer nismo dosegli taj nivo svijesti kada je u pitanju odgovornost i preuzimanje odgovornosti.

– Naši političari ne idu u zatvor ni kada krše zakon, a kamoli da ih se poziva na odgovornost vezano za neko obećanje ili jer je nešto loše napravio, odnosno nije uopšte napravio ono što je trebao da napravi – smatra Žolja.
On ističe da građani nemaju običaj čak ni da protestima izraze svoje nezadovoljstvo, a ako neko to učini, onda je to obično mala grupa osoba.

Da građani imaju tu tradiciju da se za svaku nepravilnost izlaze na ulicu, i to u masovnom broju, onda bi, po Žoljinom mišljenju, defintivno mogli doći do toga da tužimo političare zbog nekih neispunjenih obaveza ili obećanja.

– Kod nas se ne poštuju ni Ustav ni zakoni. Da li treba dalje govoriti?! Svjedoci smo da zakone najviše krše institucije vlasti, pa kako onda očekivati da ih neki građanin izvede pred sud zbog, recimo, klimatskih promjena – ističe Žolja.

Manje jednaki pred zakonom

Dodaje da su sudska, zakonodavna i izvršna vlast na istom nivou, jer se plaćaju iz iste kase. Iz tog razloga, kaže Žolja, sudska vlast nikada neće tako revnosno pokrenuti postupak protiv nekog zvaničnika iz izvršne vlasti, dok će prema građanima biti itekako revnosna.

– Kada smo na tom nivou da nismo jednaki pred zakonom, te da državne institucije i njihovi zvaničnici mogu da rade šta hoće, prije svega da krše zakon, onda je jako teško očekivati da budu kažnjeni jer nisu ispunili neko obećanje – kaže Žolja.

Podsjeća da je Slovenija u svoj Ustav ugradila stavku da svi građani te zemlje imaju pravo na čistu pitku vodu, što pokazuje koliki je nivo svijesti u toj i sličnim državama kada je u pitanju opšte dobro.

Gaze i Ustav i zakone

I dok se Slovenci bore kako da očuvaju čistu vodu, a Nijemci vlast izvode na sud zbog klimatskih promjena, u BiH se uništavaju prirodni resursi i niko se na to ne osvrće – ni vlast ni građani.
– Izdajemo koncesije i podsticaje za male hidroelektrane koje se prave na izvorima rijeka i niko se na to ne obazire. Doduše, mali broj ljudi ukazuje na taj problem, ali njihovi apeli prolaze skoro nezapaženo. Teško je očekivati da se u BiH desi neka inicijativa vezana za klimatske promjene ili neke slične teme. A, i kada bi došlo do toga, šta biste time dobili ako znamo da se u ovoj državi masovno krše Ustav i zakoni – napominje Žolja.

Ističe da trenutno postoji preko 90 odluka Ustavnog suda BiH koje još nisu implementirane, a kada se tu dodaju svakodnevna kršenja zakona kada su u pitanju javne nabavke, zapošljavanja i slično, onda, po Žoljinom mišljenju, ne trebamo očekivati da jednog dana neki naš političar izađe na sud jer nije učinio dovoljno da zaštiti građane kada su u pitanju klimatske promjene.

– Može se slobodno reći da trenutni omjer kod kršenja zakona “država vs. građani” iznosi 10:1 – poručuje Žolja.

Vuković: Iščašeno društvo

I Univerzitetski profesor i predsjednik Instituta za društvena istraživanja iz Bijeljine, Drago Vuković, smatra da smo daleko od toga da ćemo jednog dana izvesti nekog političara na sud zbog, recimo, klimatskih promjena.

– Mi smo dosta iščašeno i politizovano društvo. Imali ste priliku ranije da pročitate da je tamo neki premijer na sjeveru Evrope sjedio na stepenicama i gledao utakmicu jer je zakasnio i nije imao gdje drugo da sjedne. Kod nas je tako nešto nemoguće. U razvijenim zemljama prosto postoji ta svijest da svi građani imaju isti status i istu odgovornost – ističe Vuković.

Dodaje da moramo raditi na tome da dođemo na nivo da učinimo funkcionere odgovornim za globalne i konkretne probleme. Bez toga, kako ističe Vuković, ne možemo napredovati. On kaže da je prosto nenormalno da imamo institucije na nivou BiH koje ništa ne rade, a nikome ne odgovaraju.

– Dakle, ne možete prepoznati tu vrstu odgovornosti kod njih, dok na drugoj strani imamo situaciju da se građani zbog nekih sitnih problema kažnjavaju. Pa, koliko nam je samo građana umrlo zbog pogrešnih dijagnoza? Ko je odgovoran za to? Niko ne smije postaviti ni pitanje pogrešnih presuda, a da ne govorim onda o klimatskim promjenama i pozivanja funkcionera na odgovornost po tom pitanju – zaključuje Vuković.

On se prisjetio jedne ranije velike rudarske nesreće u BiH, kada su pitali profesora Murisa Osmanagića, doktora rudarskih nauka, ko je kriv za taj događaj, a on odgovorio: „Krivo je vrijeme u kojem je takav ambijent da se može svašta desiti, a da niko ne odgovara“.

Piše: Snježana Karić
Foto naslovna: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Izvor: srpskainfo.com

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks