U posljednja 24 sata: Ofanziva evropske diplomatije na Zapadni Balkan


U posljednja 24 sata: Ofanziva evropske diplomatije na Zapadni Balkan

Evropska diplomatija je u proteklih 24 sata izvela pravu ofanzivu na Zapadni Balkan i njegovu perspektivu kada je u pitanju proširenje. Njemačka, Mađarska, Poljska, ali i Evropska komisija iznenada su pokazale interes za približavanje regiona Evropskoj uniji. Ovo dolazi u vrijeme kada francuski predsjednik Emanuel Makron i još neki pozivaju na usporavanje procesa pridruživanja za zemlje Balkana.

Poljski premijer Mateuš Moraviecki zemlje Balkana, ali i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza vidi kao jedinu opciju da Evropska unija prodiše punim plućima.

"Posebno žalim zbog toga što bivše Sovjetske republike, poput Ukrajine i Bjelorusije, kao i pojedine balkanske zemlje, nisu bile u mogućnosti držati korak sa ostatkom regiona. Zajednička nam je dužnost da im pomognemo i da zajednički ujedinimo Evropu, jednom i zauvijek, kako bi mogli početi zajednički disati Istočnim i Zapadnim plućem", kaže Moraviecki.

Za njemačku kancelarku Angelu Merkel Zapadni Balkan je geostrateško područje bez kojeg neće biti ujedinjene Evrope.

"Razgovarali smo o regionu Zapadnog Balkana, nismo razgovarali o tome samo iz Mađarske nego i iz njemačke perspektive. Važno je da te zemlje imaju perspektivu i da mogu postati članice Evropske unije. To je geostrateški važna regija za nas. Ako uzmete mapu i pogledate jasno je da nema jedinstvene Evrope bez Zapadnog Balkana", tvrdi Merkel.

Naredni korak u svemu će biti iznenada najavljeni samit šefova diplomatija EU članica i zemalja Zapadnog Balkana u Helsinkiju. Međutim bolji poznavaoci stanja kažu da ne treba biti previše optimističan.

"Mislim da to Mogerini pokušava u završnici da još nešto uradi. Vidimo da tu ima jedan veliki problem samim tim što je ona pozvala i ministra spoljnih poslova Kosova Pacolija što izaziva negodovanje Srbije. Tako da je pod znakom pitanja da li će se Dačić pojaviti na tom skupu ili ne, ali sam siguran da neće ništa značajnije doprinijeti", ocjenjuje analitičar Aleksandar Popov.

Da li će Bosna i Hercegovina dobiti kandidatski status, da li će Albanija i Sjeverna Makedonija otpočeti pregovore o pridruživanju moglo bi se znati upravo nakon samita u Helsinkiju. 

 

Izvor: N1