ECB - EVROZONA - BANKE: Definisaće ciljeve u procesu smanjenja nenaplativih kredita

Banke u evrozoni same će definisati ciljeve u procesu smanjenja ukupno 900 milijardi EUR nenaplativih kredita, a suočiće se sa sankcijama samo ako značajno podbace u odnosu na ciljeve koje su zacrtale, pokazuju nove smjernice Evropske centralne banke (ECB).

Banke u slabim privredama poput onih Grčke, Portugalije i Italije još imaju probleme sa nenaplativim kreditima koji smanjuju njihov kapacitet za kreditiranje i potkopavaju povjerenje investitora, prenosi SEEbiz.

ECB u ulozi supervizora nastoji da podstakne zajmodavce da osmisle mjere kojima će smanjiti iznos nenaplativih kredita, ali mora voditi računa o tome da pritisak ne bude prejak kako im ne bi prouzrokovao velike gubitke i time dodatno smanjio kapacitete za kreditiranje.

Stoga je centralna monetarna institucija evrozone u novim smjernicama, objavljenim u ponedjeljak, prepustila bankama da same odrede brojčano definisani nivo nenaplativih kredita koju planiraju da dostignu u roku od jedne do tri godine.

Ako to ne učine, mogle bi se suočiti sa ECB-ovim 'nadzornim mjerama', uključujući postrožene kapitalne zahtjeve.

Iz ECB-a su podsjetili da nove smjernice neće biti obavezujuće i da će samo značajan otklon od zacrtanih ciljeva povlačiti za sobom sankcije.

Takav pristup navodi na zaključak da bankarski supervizor u evrozoni nastoji blago da pojača pritisak na banke kako im ne bi prouzrokovao značajnije gubitke.

"Sastavni dio plana je procjena jesu li banke blizu tome da se usklade sa smjernicama ili jako zaostaju za tim ciljem", rekla je viceguverner irske centralne banke Sharon Donnery, koja predsjedava ECB-ovom radnom grupom za nenaplative kredite.

Ona je kazala da ukoliko neka banka bude puno zaostajala, raspraviće sa njima o tome kako bi se mogli približiti zacrtanom usklađivanju sa smjernicama, a posebno o vremenskom okviru tog procesa.

Reuters piše da kao centralna monetarna institucija eurozone, ECB nastoji da podstakne ekonomski rast i inflaciju u zoni primjene zajedničke evropske valute podsticanjem kreditiranja kroz vrlo niske kamatne stope i agresivnim štampanjem novca.

U takvom kontekstu u ECB-u su prisiljeni da balansiraju između supervizorskih dužnosti i glavnog cilja podizanja inflacije, koja je trenutno blizu nule, nadomak zacrtanih nešto manje od dva odsto.

Kada su u januaru najavili pripremu novih smjernica za nenaplative kredite, u nekim su se bankama zabrinuli da će morati u kratkom roku prodati takve kredite po vrlo niskim cijenama, što bi nagrizlo njihovu dobit.

Objavljene ECB-ove smjernice pokazuju da će banke za prodaju dobiti rok od tri godine, a u mnogim slučajevima i duže.

"Odlučili smo se za rok od tri godine jer većina banaka u poslovnim planovima objavljuje projekcije za trogodišnji period, pri čemu za neke među njima priča neće time biti završena, već će im vjerovatno trebati više vremena", dodala je Donnery.

Prema ECB-ovom izvještaju na nenaplative kredite na kraju prošle godine otpadalo je oko sedam odsto ukupnog iznosa kredita u 129 velikih banaka koje ECB nadzire. Pritom je u Italiji njihov udio iznosio 12 odsto, u Portugaliji 15 odsto, a u Grčkoj 47 odsto.

ECB će sada pokrenuti javne konsultacije o novim smjernicama koje bi trebalo da budu zaključene 15. januara.