Jutarnji: Za istrage u Orašju HR zna već dve godine
O hapšenju desetorice bivših pripadnika HVO u Orašju, osumnjičenih za ratni zločin nad Srbima, izjasnio se konačno državni vrh Hrvatske.
I dok predsednica Kolinda Grabar Kitarović iznenađena, premijer Andrej Plenković kaže da su optužnice protiv hrvatskih državljana u BiH pripremane već duže vreme.
Hrvatski Jutarnji list piše da su svi u hrvatskoj vlasti najmanje dve godine znali da Tužilaštvo BiH protiv čelnih ljudi HVO Orašje vodi istragu za ratni zločin, te da spiskovi osumnjičenih već sedam-osam godina kolaju internetom.
Ovaj hrvatski dnevnik objavio je, naime, danas dokument obaveštajnih službi od 17. jula 2014. s informacijom o istrazi Tužilaštva BiH protiv 28 pripadnika HVO u Orašju, Hrvata i Bošnjaka, te o drugoj istrazi protiv pripadnika 101. brigade HVO u Bosanskom Brodu za period od marta do oktobra 1992.
Na popisu je i Mato Baotić, koji je uhapšen u Orašju u julu prošle godine.
U BiH mu se sudi zbog zlostavljanja i silovanja zatočenica u Donjoj Mahali kod Orašja.
Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubješić rekao je za Jutarnji da je do sada podignuto pet ili šest optužnica za zločine u Orašju.
"Prema Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina iz 2008, tada se 5895 osoba vodilo kao osumnjičeno. Do danas ih je 635 optuženo", precizirao je Grubješić.
Sagovornici lista tvrde da su obaveštajne službe redovno svih ovih godina informisale državne vlasti o istragama koje država BiH sprovodi protiv pripadnika Hrvatske vojske i HVO-a.
S time su, navodi se, upoznati i aktuelni premijer i predsednica, a o svemu je detaljno upoznat glavni državni tužilac Dinko Cvitan.
Prema tvrdnjama tih sagovornika, u budućnosti bi hrvatska vlada mogla imati još veći problem ako Tužilaštvo BiH aktivira optužni predlog protiv ministra odbrane Damira Krstičevića, koji je pod istragom zbog zločina na području Mrkonjić Grada 1995. po zapovednoj odgovornosti.
Nakon operacije Oluja pripadnici 4. i 7. gardijske brigade krenuli su u oslobađanje Mrkonjić Grada. Nakon pogibije brigadira Andrije Matijaša Pauka vojnici su za odmazdu, prema navodima svedoka, ubijali srpske civile.
Nakon završetka ratnih operacija, piše Jutarnji, pronađena je masovna grobnica sa 181 telom za koja je utvrđeno da su srpski civili.
Krstičević se branio da to nije bilo u njegovoj zoni odgovornosti, ali je Tužilaštvo BiH 2009. napravilo plan istraga ratnih zločina.
U tom planu je istraga protiv Ante Gotovine i 36 drugih, među kojima je i Krstičević, zbog počinjenja ratnih zločina na području Mrkonjić Grada.
Protiv Krstičevića se, prema tom dokumentu, vodi istraga i za zločine počinjene u Jajcu i Donjem Vakufu.
Navodi se i da su BiH istražitelji još 2005. dolazili u Hrvatski državni arhiv (HDA), gde su proučavali, ali i fotokopirali deo građe vezane uz HVO i Domovinski rat.
U zadnje vreme nisu dolazili, ali su pre nekoliko meseci u HDA bile sudije s područja istočnog Sarajeva kojima je arhiv bio samo servis, gde su proučavali građu koju su pre toga naručili u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata koji je smešten u istoj zgradi bivše Sveučilišne knjižnice gde je i Hrvatski državni arhiv.
Protokol koji su u Sarajevu 3. juna 2013. potpisali Mladen Bajić, kao glavni državni tužilac Hrvatske i Goran Salihović, kao Glavni tužilac Tužilaštva BiH, reguliše upravu saradnju dva tužilaštva.
Protokol je ostavio prostor da, bez obzira na to što je jedno tužilaštvo preduzelo krivični progon, drugu stranu to ne sprečava da na području države na čijoj je teritoriji počinjen ratni zločin procesuira počinitelja tog zločina ako se zatekne na njenom području ili ga potražuje neka treća zemlja sve dok predmet ne postane presuđena stvar.
Obe strane su se, između ostalog, obavezale da će jedna drugu obaveštavati o stanju predmeta i čuvati tajnost podataka, ako to zatraži druga strana.
Protokol je stupio na snagu istog dana kad je potpisan, a svaka strana mogla ga je otkazati u roku od tri meseca, ali dosad nijedna to nije učinila.
Protokol o saradnji s Tužilaštvom BiH ima 27 članovaa, a on je zapravo “obrazac” sporazuma koje je Mladen Bajić potpisao s državnom tužiteljkom Crne Gore Vesnom Medenicom 28. jula 2006. i 13. oktobra iste godine s tadašnjim Vladimirom Vukčevićem, tužiocem za ratne zločine Srbije.
Izvor: B92
