Crna internetska tržišta na kojima se zahvaljujući anonimnom pristupu i posebnim alatima može kupiti sve, primjerice drogu, tuđi identitet ili oružje, sve su popularnija u svijetu zbog čega i hrvatski kriminalisti moraju stalno pratiti međunarodne trendove.
Opštepoznati internet ili tzv. 'otvoreni internet' kojim se ljudi većinom služe u svakodnevnom radu ili slobodnom vremenu za, primjer, čitanje portala i korištenje društvenih mreža, predstavlja samo jedan maleni dio interneta, odnosno vrh ledenog brijega, dok sve ostalo, nekih 80 posto predstavlja 'dip web', neindeksirani dio interneta na kojem je skriven i 'dark web'.
Dip web je platforma kojom se zbog legitimnih razloga koriste brojne grupacije od tvrtki do aktivista za ljudska prava, a uključuje neindeksirane internetske stranice do kojih se ne može doći putem pretraživača već točno određenom putanjom i izravnim unošenjem adrese, ali i skrivene servise, zvane 'darknet' ili 'dark web' koji su dostupni samo putem posebnog softwarea, poput TOR-a.
Usto što se takva mreža koristi za dopuštene svrhe, priliku za unosan posao preko interneta prepoznali su i kriminalci, koji skrivajući identitet, proizvode i usluge prodaju ili kupuju preko crnih tržišta na 'dark webu'. Takve osobe teže je identificirati nego na nekim drugim klasičnim platformama, ali ne znači da su apsolutno zaštićene, kaže voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet Kristina Posavec.
Europske policije su 2014. raskrinkale ljude koji su se bavili takvim kriminalom u 27 zemalja, što je i u Hrvatskoj dobilo svoj epilog, a hrvatska policija lani je sudjelovala i u rušenju underground foruma 'darkcode'
na kojem su se i hrvatski državljani bavili ilegalnim aktivnostima. Šibenska policija ovih je dana uhvatila 22-godišnjaka i njegovu vršnjakinju koji su preko crnih tržišta tri puta naručili više od 115 grama 'speeda'.
U Hrvatskoj je popularna kupnja droge koja je najčešći predmet interesa, a ima i korištenja crnih tržišta za dječju pornografiju koja se naručitelju dostavlja kriptirano na neki digitalni način. Preko crnih tržišta može se primjerice kupovati ukradene umjetnine ili čak naručiti ubojstvo, no u Hrvatskoj zasad nije zabilježen takav slučaj.
Izvor: HRT


