Otrov vreba sa tezge
Da li se dovoljno kontroliše korišćenje hemijskih preparata u poljoprivredi. Stručnjaci: Nedovoljna kontrola robe na pijacama.
NAJSIGURNIJA sam kad kupim na pijaci, domaće je, i nema otrova! Ova rečenica, koja se često može čuti, kako upozoravaju stručnjaci, nažalost, daleko je od istine. Upravo voće i povrće sa pijace može da bude vrlo opasno, jer sistem kontrole sredstava za zaštitu bilja najčešće zataji upravo - na tezgama.
Inspekcija, kako objašnjava Svetlana Jovičić, koja se poslovima zaštite bilja bavi u stručnoj službi Poljoprivredne stanice "Novi Sad" nema dovoljno kapaciteta da svakodnevno kontroliše robu na pijacama, tako da je kontrola tretmana pesticidima i herbicidima prepuštena samim proizvođačima i njihovoj savesti.
Sam promet i prodaja pesticida u Srbiji, kako navodi Jovičićeva, definisani su u skladu sa propisima EU, a uvoznici ovih preparata - poljoprivredne apoteke i stručne službe - tu su da poljoprivrednike kvalitetno edukuju o tome kako se pojedini preparati koje koriste u zaštiti svojih useva i zasada primenjuju.
Uvoznici sredstava za zaštitu i sami posećuju ozbiljne, velike robne proizvođače, kako bi ih edukovali o prednostima najnovijih preparata, i o njihovoj primjeni, a takođe su tu i kada se uklanja ambalaža pesticida i herbicida - objašnjava Jovičićeva. - "Srednji" poljoprivrednici, sa manjim posjedom, u većini slučajeva upućeni su na savjete u poljoprivrednim apotekama, a takođe i na savjete nas iz stručnih službi, tako da i oni preparate za zaštitu adekvatno koriste.
Do problema, kako ukazuje naša sagovornica, dolazimo kod grupe proizvođača koje je "vijeme pregazilo", i koji se u proizvodnji oslanjaju - na iskustvo.
To su najčešće vlasnici manjih pojeda, starija domaćinstva bez naslednika u bavljenju poljoprivredom, koji rade kako su navikli i koji svoje proizvode najviše plasiraju baš na pijacama - jasna je Svetlana Jovičić. - Oni nemaju dovoljne količine proizvoda da bi ih ponudili velikim trgovinskim lancima, ili izvoznicima. Nemaju, samim tim, ni obavezu da vode knjigu tretmana, a nisu ni skloni, ili jednostavno nemaju vremena da provjere i nauče kako se pesticidi ili herbicidi koriste. Najčešće, međutim, nisu ni svjesni da time prave veliku štetu.
Na to da kontrola voća i povrća na pijacama još uvek nije zaživela, pa domaći paradajz, krastavci, ili jabuke, mogu da budu "obogaćeni" najrazličitijim herbicidima, pesticidima i fungicidima, upozoravala je i prof. dr Sanja Lazić, direktor departmana za fitomedicinu i zaštitu životne sredine na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu.
U zemaljama EU poljoprivrednici moraju da imaju sertifikat za korišćenje sredstava za zaštitu bilja - navodi Lazićeva.
Kod nas tog uslova nema, pa je korišćenje zaštitnih sredstava prepušteno savjesti samog proizvođača. Redovne kontrole na pijacama, koja bi provjerila da li je u povrću ili voću povećan sadržaj zaštitnih sredstava, još uvek nema, tako da je, sa stanovišta bezbednosti najbolje kupiti voće i povrće u trgovinskim marketima.
Izvor:Novosti online
