Građani BIH u bankama drže 10,5 milijardi KM: To je pouzdan znak da je tržište kapitala izrazito nerazvijeno!
Visoka štednja građana BiH svjedoči da je ovdašnje tržište kapitala izrazito nerazvijeno i da je golema masa stanovništva BiH ekonomski neprosvijećena.
Prema još uvijek nezvaničnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju 2016. godine iznosili su skoro 10,5 milijardi KM, što je najveći zabilježeni iznos depozita do sada.
Zanimljiv je i podatak da građani BiH u komercijalnim bankama čuvaju više novca nego preduzeća: udio štednje građana u ukupnim depozitima iznosi skoro 60 posto a svih privrednih subjekata 40 posto!
U poređenju sa stanjem na kraju 2015. godine, depoziti stanovišta su porasli za oko 650 miliona KM ili, u procentima, za blizu 7 posto. U isto vrijeme, bruto domaći proizvod u minuloj godini rastao je po stopi od 2,6 posto, što znači da je štednja stanovništva rasla više nego dva puta brže od rasta BDP-a.
Posljednjih nekoliko godina štednja građana rasla je još brže, u 2014. i 2015. godini, po iznimno visokoj stopi od 10 posto na godišnjoj razini, što je pet puta više od realnog rasta bruto domaćeg proizvoda. Rast je usporen u 2016. godini zbog pada kamata, no i dalje je iznimno visok.
Snažan rast štednje može se objasniti višegodišnjom ekonomskom recesijom koja u pravilu rezultira kresanjem lične potrošnje i rastom štednje („za crne dane“), ali ovdje se ne radi o standarnom rastu štednje od 3-4 posto, kao u drugim državama regije, nego o eksplozivnom rastu, ranije od 10 a sada 0d 7 posto, i taj se trend definitivno ne može objasniti i pripisati isključivo učincima recesije. Tim prije što je BiH iz recesije izašla još prije punih pet godina! Očito je riječ o nešto složenijem socijalno-ekonomskom fenomenu.
Bankari se slažu u ocjeni da štednju građana snažno privlači krajnje liberalni poreski sistem i osobito visoke kamate na oročenu štednju, koje su i do 50 posto veće od evropskog prosjeka. Za razliku od većine ostalih evropskih država, u BiH ne postoji porez na kapitalnu dobit, dakle štediša ne plaća porez na zaradu ostvarenu od kamata.
Osim toga, pasivne kamate, dakle one kamate koje banka isplaćuje štedišama, neuporedivo su veće od evropskog prosjeka. Primjerice, štediša u Njemačkoj može računati na maksimalnu kamatu od 1 posto, dok se pasivne kamate u BiH na oročenu štednju kreću u rasponu od 2 do 3 posto.
Našim bogatašima naprosto se ne isplati iznositi novac van BiH, jer će u bilo kojoj evropskoj državi zaraditi manje i još će pri tom platiti visok porez na kapitalnu dobit.
No, najveći razlog za kontinuirani rast štednih depozita otkriva drugu, zabrinjavajuću činjenicu: finansijsko tržište u BiH je bankocentrično jer je zapravo siromašno i nerazvijeno. Najveći broj građana BiH naprosto nema ideju šta bi s viškom novca pa ga najradije daje bankama na raspolaganje. Čak se ne usuđuju kupovati ni državne obveznice i trezorske zapise, mada je takva investicija podjednako bezbjedna kao i štednja a osim toga i prinos od od obveznica i trezorskih zapisa neuporedivo je veći od prinosa ostvarenog štednjom u bankama.
Činjenice ukazuju da najrazvijenije zemlje svijeta imaju i najrazvijenija tržišta kapitala. Visoka štednja građana BiH svjedoči da je ovdašnje tržište kapitala izrazito nerazvijeno i da je golema masa stanovništva BiH ekonomski neprosvijećena.
Umjesto bezbroj nepotrebnih predmeta kojima se opterećuju učenici u osnovnim i srednjm školama, potrebno je za početak uvesti barem jedan predmet iz ekonomije.
Izvor: Slobodna bosna / Asim Miteljevic
