Vladajućim elitama u BiH savršeno odgovara slabo pravosuđe
Viši saradnik berlinskog Savjeta za demokratizaciju politike Bodo Veber tvrdi da prvenstveno od volje Evropske unije zavisi da li će doći do reforme pravosuđa u BiH.
Ugledni njemački analitičar za Insajder ističe da efekti izvještaja njegovog zemljaka Rajnharda Pribea o stanju u pravosuđu BiH, koji se očekuje za nekoliko mjeseci, takođe zavise od spremnosti Brisela da izvrši pritisak na ovdašnje političare.
- Vladajućim elitama u BiH savršeno odgovora stanje hronične slabosti vladavine prava. Na kraju krajeva, oni su takvo stanje i proizveli zadnjih deset godina svojom politikom podrivanja nezavisnosti pravosuđa i policije. Angažman gospodina Pribea je svakako za pozdraviti, ali tek treba vidjeti da li iza toga stoji dovoljno političke volje EU da se ozbiljno bavi pitanjem vladavine prava u BiH. To, po mom mišljenju, uključuje i prihvatanje vlastite odgovornosti za, de fakto, podršku koju je Evropa pružila vladajućim elitama u zadnjih deset godina u destrukciji vladavine prava. Dovoljno je samo podsjetiti se na zloglasni strukturalni dijalog - kaže Veber.
Odgovarajući na pitanje ko je, po njegovom mišljenju, kriv za to što na nivou BiH nova vlast nije formirana ni deset mjeseci nakon izbora, Veber tvrdi da odgovornost podjednako dijele vladajuće stranke, ali i Zapad, koji, prema njegovim riječima, nije na "spretan način" pristupio temi približavanja BiH NATO.
- Svi vodeći akteri pomalo su krivi, kako vodeće nacionalne stranke u BiH, počevši od predsjednika vladajuće stranke u Republici Srpskoj odlukom da jedan sitni korak u saradnji s NATO pretvori u kamen spoticanja, tako i zapadne sile koje su na dosta nespretan način pristupile toj temi prije izbora 2018. godine. Teško je predvidjeti šta će na kraju, kako se približava kraj godine, da prevagne. Da li će to biti ideološke pozicije ili interes za foteljama. Kako god, čak i da uspiju formirati vlasti, već sad je jasno da je 2019, manje-više, izgubljena godina za neke odlučnije političke reforme, dok će 2020. biti izborna godina. Zbog toga mislim da je skoro nevažno koje politike budući koalicioni partneri budu dogovorili na papiru - kaže Veber.
Osvrćući se na ostavku premijera samoproglašenog Kosova Ramuša Haradinaja, te pojedina mišljenja o tome kako bi Haradinajev odlazak sa te pozicije mogao da odblokira pregovore Beograda i Prištine, Veber tvrdi da to neće imati bilo kakav značajniji uticaj.
- Pogrešna je percepcija da je blokada pregovora rezultat djelovanja premijera Kosova. Blokada je rezultat zajedničkog djelovanja dva predsjednika, Vučića i Tačija, u zadnje dvije godine odnosno privatizovanja političkog dijaloga Srbija-Kosova i pretvaranje u suprotnost prvobitne svrhe i cilja dijaloga. Dok je takvo privatizovanje državne politike i državnih interesa, nažalost, moglo da prođe u Srbiji, to nije moglo na Kosovu. Prodaja države u smislu razmjene teritorije od strane predsjednika Tačija naišla je na široki front otpora, od najvećeg broja parlamentarnih stranaka, preko civilnog društva, pa do apsolutne većine građana, uključujući i najveći broj kosovskih Srba. Prijevremeni izbori na Kosovu tu neće ništa suštinski promijeniti. Do deblokade pregovora ipak će sigurno doći, u smislu nekog resetovanja dijaloga, i to u jesen. Epilog će biti takav kakav se znao od početka dijaloga 2012. i 2013. godine, mada su se mnogi u zadnje dvije godine pravili da su zaboravili – a to je potpuna normalizacija odnosa
Srbije i Kosova na osnovu priznavanja realnosti nezavnosti Kosova od strane Beograda, uključujući neku vrstu priznanja kosovske državnosti. To podrazumijeva integraciju kosovskih Srba u državu Kosovo, koja će konačno ukinuti njihov tužan život u zoni sumraka uz, naravno, održavanje tijesnih veza sa Srbijom - predviđa Veber.
Izvor: Insajder.in
