Zaokret Berlina u migrantskoj politici: Zaustavite migrante na Mediteranu

Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke, evropske zemlje koja se dosad pokazala najgostoprimljivijom u izbjegličkoj krizi, traži da se čamci i brodovi koji nose migrante preko Mediterana presretnu i da se njihovi putnici vrate u Afriku kako bi u tamošnjih kampovima sačekali ishod prijave za azil.

O tom zaokretu u njemačkoj politici javio je „Gardijan”, pozivajući se na pisanje njemačke štampe.

Ovakva promjena stava najavljena je pozivima iz nekoliko država Evropske unije da se na teritoriji sjeverne Afrike izgrade takvi kampovi. Kao lokacije su najčešće spominjani Tunis i Egipat, koji prolaze, naročito ova druga zemlja, kroz političku i ekonomsku krizu.

Iz Mađarske se čak čuo i prijedlog da kampovi budu smješteni u Libiji, koju rastrže rat i gdje je prisutna frakcija Islamske države.

Sistem presretanja migranata na otvorenom moru i njihovog slanja u treće zemlje, dok njihove prijave ne budu riješene, primjenjuje Australija, podsjeća „Gardijan”.

Tretman izbjeglica u tim kampovima izazvao je već nekoliko skandala. Njemačka opoziciona ljevica se, prenosi „Gardijan”, protivi ideji ministarstva na čijem je čelu Tomas de Mezijer, pripadnik stranke kancelarke Angele Merkel.

Autrijski ministar spoljnih poslova Sebastijan Kurc se, javlja Tanjug, u intervjuu bečkom dnevniku „Esterajh” založio za sličan sistem: da „ilegalci” budu smješteni u centrima na ostrvima na spoljnoj granici ili „trećim državama”.

Više od 2.200 migranata je, kako su javile agencije, samo juče spaseno od davljenja u Sredozemnom moru.

Međunarodna organizacija za migracije je prošle nedjelje saopštila da je gotovo 160.000 izbjeglica preko mora stiglo do Italije u ovoj godini, dok ih je 4.200 u tom pokušaju nastradalo.

Prošle godine ih je poginulo 3.777. Osim mediteranske, ni balkanska ruta za migrante, duž koje je trenutno zaglavljeno oko 73.000 izbjeglica, nije potpuno blindirana.

Pod kolikim će pritiskom biti zavisi od toga da li će se održati sporazum Evropske unije s Turskom, koja se njima obavezala da na svom tlu zadrži migrante.

Međutim, političke nesuglasice Ankare i Brisela ugrožavaju opstanak tog sporazuma.

Od evropskih političara, naročito oštre reči su tokom vikenda turskim vlastima uputili predstavnici Austrije.

Šef austrijske diplomatije Kurc je ocijenio da se na sporazum s Turskom ne treba oslanjati, jer to je za njega uvijek i bio samo „plan B”, nego da valja „efikasno zaštititi granice EU”. On je dodao i da Turskoj „nema mjesta u EU” i da se s njom ne smijju otvarati nova poglavlja u pristupnim pregovorima, uprkos tome što je Ankari to stavljeno u izglede kako bi potpisala sporazum o zaustavljanju migranata.

„EU ne sme biti podložna ucjenama”, kazao je Kurc, aludirajući na pritiske Turske da će pustiti izbjeglice u Evropu ako ne budu ispunjeni njeni uslovi. On je upozorio i da su čistke i zastrašivanje opozicije koje turske vlasti sprovode nakon pokušaja vojnog udara sredinom jula „potpuno suprotne evropskim vrijednostima”.

Austrijski kancelar Kristijan Kern zatražio je od EU dosljednu politiku prema turskoj vladi i, kako prenosi Tanjug, poručio Ankari da „nema novca”, još oko 2,5 milijardi evra predviđenih sporazumom, ako taj dokument „ne bude primijenjen” – odnosno ako ga Turska opozove pokušavajući da pritisne EU.

U tom slučaju, „slavina za novac” biće zatvorena, naveo je on. Kern je bečkom dnevniku „Kronen cajtung” kazao da turska vlada svjesno traži zaoštravanje i da zbog toga nije dovoljno samo postaviti „crvene linije”. „Ljudska prava u Turskoj se gaze”, naglasio je Kern i ocijenio da „politika smirivanja sa Turskom ne funkcioniše”.

Izvor: Nezavisne novine