Željko Komšić - Predsjedavajući ili pisar predsjedništva

Već 20. avgusta doznaćemo ima li Bosna i Hercegovia državno predsjedništvo, ili su Dodik, Izetbegović i Čović i to tijelo pretvorili u običnu "pisarnicu". Sve zavisi od Željka Komišića i njegove spremnosti da "opečati" pisaniju kakva se po slovu ustava i zakona ne bi smjela naći na sjednici Predsjedništa BiH. Ili će Komšić, ipak, samoproklamovane vođe naroda uputiti da svoje "principe" razmatraju u obližnjoj kafani?

Javnost se danima zamajava oko toga hoće li Predsjedništvo BiH na sjednici 20. avgusta implementirati  "sporazum"  Dodika, Izetbegovića i Čovića. No, postavimo sasvim racionalno pitanje: može li se nekakva lična pisanija tri osobe naći pred najvišim tijelom izvršne vlasti države? 

U koliko predsjedništvo usvoji princip da državna tijela mogu razmatrati kojekakve pisanije bez memoranduma i pečata, kakve ni pisarnice ne mogu proći, slobodno možemo zaključiti da ustav i zakoni nemaju smisla. Baš kao i institucije! 

Gdje počiva formalnopravni problem? Da bi nekakav akt imao formalni status dokumenta u osnovi mora sadržavati memorandum iz kog se može jasno vidjeti identitet stranke (građanina, pravnog lica, institucije...). Akt koji u zaglavlju nema ime/naziv i adresu stranke ne može biti zaprimljen na pisarnicama institucija, pa time ni ući u bilo kakvu formalnu proceduru.

Znači: da su Dodik, Izetbegović i Čović na papir koji nazivaju sporazumom, iako takav naziv ne sadrži, stavili stranačke memorandume, te svoje potpise opečatili, tek tada bi mogli govoriti o dokumentu. Ovako, u pitanju je nekakva pisanija tri osobe, tri građanina ili tri smutljivca jedino upotrebna za kafanske priče. 

Milorad Dodik na sjedicu predsjedništva može donijeti koliko mu drago praznih papira za "hvatanje" bilješki ili kojekakvih svojih pisanija jer je to njegovo diskreciono pravo. Može i Šefik Džaferović donijeti stranačke panflete, pa čak i "Islamsku deklaraciju" Alije Izetbegovića. 

Možda i liči na Komšića?

Nema nikakvih pravnih prepreka da tri člana predsjedništva međusobno razmjenjuju svakojake papire, rokovnike ili knjige - npr. "Dodik čuvar Srpske". No, zakonski mogu samo razmatrati validne dokumente i to nakon što su isti prošli proceduru zaprimanja, evidentiranja, prosljeđivanja... Kao diplomirani pravnik to bi Željko Komšić svakako morao znati.  

Možemo razumjeti da Dodik nastoji svoje "principe" uguravati gdje god može, pa i da Džaferović poštuje volju svog stranačkog šefa, ali Komšić nema ni takvih opravdanja. Govorimo o izabranom vršiocu vlasti  sa propisanim ovlaštenjima, pa i obavezama - poput poštovanja ustava i zakona.

Da li će se Željko Komšić ponašati u skladu sa svojim nadležnostima i obavezama vidjećemo već 20. avgusta na redovnoj sjednici kakvu je sam zakazao, a možebitno i na vanrednoj sjednici po Dodikovom zahtjevu. Hoće li kontraverzni "sporazum" biti uvršen kao bilokakav materijal na sjednici Predsjedništva BiH primarno ovisi od Komšića. Naprosto, on je trenutni predsjedavajući i sve počinje i završava sa njim.

Sa te pozicije na sam pokušaj ostala dva člana predsjedništva da ovu pisaniju uvedu u raspravu Komšić bi ih trebao uputiti u restoran ili kafanu, jer to je mjesto gdje se sličnim stvarima formalnopravno mogu baviti. Istine radi, mogu i u toaletu objekta predsjedništva.

Znači, Milorad Dodik može na sjednici predložiti razmatranje pitanja mandatara za Savjet ministara BiH ukoliko prethodno dostavi validan dokument sa memorandumom Predsjedništva BiH i kakav ispunjava procesne pretpostavke njegovog razmatranja. Čak ni u prilogu dokumenta ne može dostaviti svoje "principe" ili kako već nazivaju taj panflet.

Željko Komšić, kao predsjedavajući, dužan je voditi računa da li su materijali koje uvrštava za sjednicu pravno validni, pa time i reagovati na svaki pokušaj kršenja ustava i zakona. Pitanje je samo: hoće li to ispoštovati?!

U stvari ključno pitanje jeste: hoće li Komšić pogaziti instituciju Predsjedništva BiH? Ili će se boriti za dignitet tog tijela? To šta Didik, Izetbegović i Čović, sve sa Wigemarkom, dogovaraju u privatnoj režijisamo je njihova stvar. Na sjednicama državnog predsjedništva mogu se razmatrati jedino validni dokumenti - i nema dalje! 

U Bosni i Hercegovini valjda smo shvatili koliko pogubne posljedice produkuju dilovi sačinjeni izvan zakona i institucija. Država počiva na zakonima i institucijama, pa se tako zna ko, gdje i kako donosi odluke. 

Nekakva tri samoproklamovna "etnička tornjaka" dogovorila se kako će nas i nadalje tjerati u torove hegemonije i nepravde. Davno su se oni izdigli iznad države i zakona, šta je Wigemarku možda prihvatljivo, no mi smo ti koji trpe posljedice silnih "umotvorina". Trpimo i propadamo!

Mislim da je vrijeme za razjašnjavanje pitanja: ko to upravlja državom? Ako nekakva tri pojedinca mogu svoje kafanske dilove uvoditi u državne institucije onda nam institucije nisu potrebne. Zašto bi Komšića i Džaferovića nagrađivali predsjedničkim platama, a oni se ponašaju  kao obični pisari? Znaju se plate službenika pisarnica ili referenata! 

Kako se ko ponaša ima tako i da ga tretiramo, pa i kad je "branilac države" Komšić u pitanju. Za koji dan pokazaće ko je doista, a to ćemo adekvatno prokomentarisati.

Piše: Borislav Radovanović

Izvor: https://radovanovicborislav.blogspot.com