Analiza udruženja iz Novog Grada: Šta BiH može sada učiniti u slučaju Trgovska Gora?

Udruženje Green Team iz Novog Grada, koje se aktivno bavi temom Trgovske gore, objavilo je analizu o tome šta BiH sada može poduzeti

Hrvatski sabor 15. decembra izglasao je po hitnom postupku Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Ranije procjene kritičara te odluke navodile su da će ovim odlagalištem na manje od kilometar od granice sa BiH biti ugroženo  zdravlje najmanje 250 hiljada ljudi u 13 opština u slivu rijeke Une, ali su iz Hrvatske negirali bilo kakvu opasnost za zdravlje stanovništva. 

Žurnal je ranije pisao o tome da BiH nije učestvovala u procedurama donošenja odluka, te šta su državne vlasti propustile uraditi kako bi zaštitile stanovništvo i prirodu. 

Udruženje Green Team iz Novog Grada, koje se aktivno bavi temom Trgovske gore, objavilo je analizu o tome šta BiH sada može poduzeti. Navode da je terenski dio geoloških i drugih srodnih istraživanja (bušenja, uzimanja uzoraka, obezbjeđivanja bušotina) završen u Novom Gradu prije par mjeseci, a da dobijeni uzorci trebaju proći laboratorijske analize, da bi se dobili kompletni rezultati koji bi bili upotrebljivi.

-Ideja je bila da se bušotine rade samo na teritoriji Novog Grada, da bušenja finansira Republika Srpska, a laboratoriju Federacija BiH. Iz tehničko-administrativnih razloga, ideja je naišla na problem. Problemi se trebaju rješavati, žongliranje ko je više kriv nam neće pomoći, a status quo u ovoj podtemi znači da ostajemo bez kompletnih rezultata u potrebnom roku.

Imajući u vidu kratak rok, kompleksnost situacije - izlaz iz situacije je moguć jedino kompromisno, da Republika Srpska isfinansira i laboratoriju, a s druge strane da Federacija BiH za predviđeni iznos (ili do nivoa usklađivanja finansijskih izdvajanja oba entiteta) angažuje međunarodne eksperte iz predmetne oblasti.

Iz Udruženja navode da do sada imamo jednocifren broj međunarodnih eksperata i stručnjaka van granica BiH koji su uključeni u slučaj. Potrebno je, smatraju, analizirati do sada osiguranu argumentaciju (po oblastima) i definisati koje su to slabosti koje se trebaju dodatno obraditi, a koje su to jake stvari na kojima treba dodatno insistirati, te uložiti dodatne diplomatske napore:
-Poslane su protestne note iz BiH (neke sa kašnjenjem), na koje Republika Hrvatska nije ni reagovala. Pored kašnjenja koja su samo dio problema, izostanak bilo kakve reakcije od strane susjedne zemlje je krajnje omalovažavajuće ka BiH. U skladu sa tim, potrebna je reakcija Predsjedništva BiH, koja bi bila usklađena sa Ministarstvom vanjskih poslova.

Također, informisanje drugih zemalja o slučaju Trgovska gora je na niskom nivou, do sada je to bilo praktično na nivou refleksnih reagovanja kada se ukaže prilika: 

-Potreban je sistematičan pristup, sa jasno definisanim ciljevima. Ekspertski tim u saradnji sa pravnicima u okviru ekspertskog tima, uvažavajući instrukcije koje bi se dobile iz Ministarstva vanjskih poslova, treba sačiniti informaciju, koja bi se uz saglasnost Predsjedništva BiH, a putem kanala Ministarstva vanjskih poslova slala ka svim zemljama sa kojim BiH ima uspostavljene diplomatske odnose.

Segment lobiranja za ovu temu ne postoji ni u najmanjoj mjeri, a zagovaranje na inostranom nivou je u najmanju ruku mlako, refleksno i nešto čemu se nije posvetila pažnja.

Ovo se ne može i ne smije tek tako "svaliti" na Ministarstvo vanjskih poslova, ovdje je potrebna saradnja svih uključenih u slučaj, a ako se to bude svelo na formalno dobacivanje papirima između domaćih institucija, čisto da ispadne iz ruku, nema tu ni dobro definisanih ciljeva, ni pratećih stvari koje vode do rezultata. Imajući u vidu aktuelne okolnosti, inicijativa je potrebna od Ekspertskog tima ili Koordinacionog tijela, saglasnost Predsjedništva, a razrada i realizacija u saradnji sa vanjskim poslovima. Postoji zaista pristojan prostor da se obezbijede stručne podrške iz zainteresovanih zemalja.

Iz Udruženja upozoravaju da je, zbog kasnog usvajanja budžeta, došlo do velikih kašnjenja u isplatama ka francuskoj pravnoj kući. Podsjećanja radi, Hrvatska je za godinu dana izdvojila više od 415 hiljada eura za pravna savjetovanja, dok je BiH za period od tri godine izdvojila 360 hiljada eura:

- Ispostavlja se da BiH ipak može biti štedljiva na nekim temama. Bilo bi od koristi da donosioci odluka zapitaju da li je ovaj iznos koji smo planirali dovoljan za procese pred međunarodnim sudovima koji su pred nama. Nije. Međutim, važnije bi bilo da definišemo višemilionske iznose bonusa za uspjehe pred međunarodnim sudovima. Ovo je zemlja u kojoj milioni nestaju tek tako, ne može niko tvrditi da nemamo za slučaj Trgovska gora.

S obzirom da se navršava godina dana od angažmana pravne kuće iz Francuske, početkom naredne godine, od važnosti je da se javnost informiše o tom šta je do sada rađeno (imajući u vidu osjetljivost dva angažmana). Za sada, višestruko je opravdan je svaki euro koji će im biti plaćen (za 2025. godinu), ali to treba biti predmet zvanične informacije, a ne da se ostavi prostor za nagađanja. S druge strane, pravdanje angažmana ne treba ugroziti procese u toku i osjetljive stvari. 

Također, potrebno je već sada učiniti korake koji će u budućnosti olakšati podnošenje tužbi od strane BiH i onemogućiti potencijalne političke blokade:

-S obzirom da će tužbe građana biti masovne, bar po ovom što se sada može vidjeti, pogođene lokalne zajednice moraju biti spremne na podršku građanima, te osigurati besplatnu pravnu pomoć. Lokalni nivoi većinom već imaju sisteme besplatne pravne podrške građanima, ali ovako zahtjevan posao ne može biti prebačen na pojedinca koji svakako ima svoj redovni obim poslova.

Kada je riječ o izdvajanju sa nižih nivoa od državnog, svi nivoi trebali bi imati raspoloživa finansijska sredstva za aktivnosti u vezi slučaja Trgovska gora. Entitetski nivoi imaju odgovornost da se završe istraživanja koja je definisao ekspertski tim na teritoriji Republike Srpske i Federacije BiH. Pored toga, postojaće i potreba za dodatnim istraživanjima (obezbjeđivanjima kredibilne argumentacije za međunarodni nivo), za koja je smisleno da ovi nivoi obezbijede sredstva. 

Kako se nakon usvajanja zakona u Saboru moglo čuti više istupa o ovoj temi, u Udruženju upozoravaju da ova tema ne bi smjela biti iskorištena za prikupljanje političkih poena. 

Hrvatska nije zatražila nijedan dokument od BiH relevantan za izradu Studije uticaja na okoliš, kao što su dokumenti vezani za zaštitu izvorišta pitkih voda, izvještaje o provedenim geološkim i hidrogeološkim istraživanjima, prisustvu mina na teritoriji BiH i dr., niti se na bilo koji način zainteresovala za planove razvoja i gradnje na teritoriji BiH na udaljenosti od svega oko 2 km od planirane lokacije skladišta RAO.

Piše: B. M. 
Foto naslovna: Trgovska gora
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter