Crna Gora: Skoro polovina stanovništva u zoni siromaštva

Prema procjenama Banke Hrane, skoro polovina stanovnistva u Crnoj Gori živi u zoni siromastva ili vrlo blizu linije apsolutnog siromastva. Kako je saopštila predsjednica te Fondacije Marina Medojević, Banka hrane je za sedam godina rada pomogla 15.000 siromašnih porodica u Crnoj Gori.

Ona je kazala da ipak, bez sistemske podrške države nema značajnog umanjenja siromaštva.

“Banka hrane CG je ponosna što smo, uprkos nepostojanju elementarnih uslova za rad: kancelarije, magacina, auta, novca, radeći iskučivo volonterski, uspjeli da opstanemo i pomognemo značajan broj ugroženih porodica.  Banka hrane nema podršku  države što je uobičajeno za organizacije ovog tipa. Zahvaljujući iskuljućivo entuzijazmu i velikoj želji da pomažemo  onima kojima je pomoć potrebna, uspjeli smo pomoći nešto manje od 15 000 porodica u našoj državi”, navodi se u saopštenju.

Medojevićka ističe da su donacije u hrani i higijenskim sredstvima porodicama u stanju socijalne potrebe samo početak pomoći koje porodice dobiju.

“Zahvaljujući medijima koji su nas podržavali, i kojima se ovim putem zahvaljujemo, dobri ljudi i društveno odgovorne kompanje su bile u prilici da čuju sa kojim problemima se suočavaju stanovnici Crne Gore   i daju svoj doprinos. U nekim slučajevima  se u rjesavanje problema uključivala i država, što nas raduje, tako da su porodice dobijale bolju osnovu za dalji život”, kaže Medojevićka.

Kao rezultat zajedničkog angažmana mnoge porodice su dobile pomoć u hrani, garderobi, namještaju, ogrijevu, kućnim aparaima, ljekovima, ljekarskim intervenicijama, novcu, rješavanju stambenih problema, zaposlenju.

Zahvalni su svima koji su pomogli porodicama  na bilo koji način.

“Veliki broj akcija organizujemo svake godine , upravo smo završili jednu, a u aprilu organizujemo jos jednu veću akciju sakupljanja i podjele hrane i higijenskih stedstava. Na žalost NVO sektor ne može smanjiti siromašvo , možemo ga samo ublažiti,  ali bez sistemske podrške  države nema značajnog umanjenja siromaštva”, navela je Medojević.

Siromaštvo u CG

Monstat od 2013.  ne daje podatke o broju siromašnih, liniji siromaštva kao i o riziku od siromaštva.

“Procjene  do kojih mi dolazimo upoređivanjem podataka koji su nam dostupni  cijenimo  da je skoro polovina stanovnistva ili u zoni siromastva ili vrlo blizu linije apsolutnog siromastva.  MOP ( materijalno obezbijedjenje porodice) u Crnoj Gori se kreće od 63 do 125 eura. Mjesečno četvoročlanoj, odnosno petočlanoj porodici preostaje da potroši 90, odnosno 80 centi dnevno. Oko 5 000 starih ljudi na selu prima oko 50 eura mjesečno i nema nikavih drugih prihoda”, navodi se u saopštenju.

Prema podacima MONSTAT- a, procijenjeni broj zaposlenih u Crnoj Gori je oko 177.000.

“Najveći broj zaposlenih je u sektoru trgovine, ugostiteljstva i građevine, obezbjeđenja gdje je plata oko 250 eura. Prosječnu crnogorsku porodicu čini 3,2 člana, a prosječno je zaposleno 1.2 člana, što znači da je prosječna crnogorska porodica koja prima prosječnu platu  siromašna. Ljudi iz ovih porodica  se ne osjećaju socijalno zaštićenim”, navodi se u saopštenju.

Upozoravaju da nezaposlenost mladih dostiže alarmantan nivo.

“Oko 4.500 penzionera prima penziju ispod 100 eura i mogu se tretirati kao ekstremno siromašni. U Crnoj Gori ima oko 30.000 penzionera čija penzija, ne prelazi apsolutnu liniju siromaštva koja je 186 eura. Minimalna zarada u Crnoj Gori iznosi 193 eura, dok je prosječna penzija u Crnoj Gori oko 278 eura. Iako je zvanićno prosječna plata oko 500 eura  ne možemo se pohvaliti da taj iznos  prima veliki broj zaposlenih crnogoraca”, navodi se u saopštenju.

Svaki nepredviđeni trošak srednje klase, neko slavlje ili bolest, školovanje djece, dug za struju, popravka u stanu, gura ispod linije siromastva.

“Potrebno je što hitnije pomoći ljudima u stanju socijalne potrebe da se zaposle. Jedan od načina je oslobađajući poslodavce dijela obaveza  prema državi.  Drugi je ponuditi im beskamatne kredite, posebno kada su u pitanju mladi ljudi , žene  ali i one koji su  postali tehnološki višak ili čija su preduzeća otišla u stečaj. Neophodno je hitno obezbijediti zabranu isključivanja sa mreže  socijalno ugrožene porodice, a posebno one koje imaju zdravstveno. Pomoć u vraćanju kredita najugroženijima je realnost  mnogih socijalno odgovornih država”, predlažu iz BHCG.

Oni upozoravaju I da prema podacima UNICEF-a, više od 15 000 djece u Crnoj  Gori živi u siromaštvu.

“Dječiji dodatak  za svu djecu iz materijalno ugroženih porodica , nezavisno od toga da li su roditelji korisnici MOP-a,  je jedan od načina.

Banka hrane predlaže da teret krize prebacimo na bogate i da oporezivanjem visokih plata i luksuzne robe i usluga doprinesemo da se problem siromaštva što prije i efikasnije riješi.  Ako iskorijenimo siromaštvo, imat ćete manje troškova zdravstvene zaštite, manju stopu kriminaliteta, obrazovaniju radnu snagu”, navodi se u saopštenju.

Ulaganje u rješavanje problema siromaštva nije trošak nego investicija. 

Izvor: RTCG