Da li Republika Srpska ima nekoliko Dugina koji bi je zbog interesa Rusije gurnuli u sukob sa Zapadom?


Da li Republika Srpska ima nekoliko Dugina koji bi je zbog interesa Rusije gurnuli u sukob sa Zapadom?

Predsjednik Srpske Milorad Dodik na sastanku sa prvim čovjekom Rusije Vladimirom Putinom govorio je o poštovanju Dejtonskog sporazuma. Dan kasnije, ipak, za ruske medije, priča o konkretnom datumu kada će Srpska raspisati referendum o nezavisnosti. Zabilježen je i susret lidera SNSD-a sa Aleksandarom Duginom, ruskim ideologom, koji je još prije pet godina zastupao tezu da je Srpska idealno mjesto na kojem bi se trebao „zakotrljati“ sukob na Balkanu, a koji je prijeko potreban njegovoj zemlji u obračunu sa Zapadom. Konstatovao je i da su Srbi narod koji je navikao na stradanja te kao takvi idealno oruđe za gore pomenute ciljeve.

Još krajem 2018. i početkom 2019. godine Dugin je bio mišljenja da je adekvatan odgovor na tešku situaciju u tzv. Novorusiji (većem dijelu Ukrajine, po tumačenju Kremlja), stvaranje nestabilnosti i učvršćivanje Rusije na Balkanu.

„Odgovor Zapadu je udarac na Balkanu. U sadašnjoj akutnoj fazi konfrontacije rusko-pravoslavnog pola i Zapada, a posebno u svjetlu ukrajinske drame i očajničke bitke za Novorusiju, logično bi bilo uzvratiti udarac na Balkanu. Republika Srpska zauzima centralno mjesto u strateškoj arhitekturi Balkana. Ako tamo počne, pokrenuće se svi procesi u regionu“, smatrao je Dugin.

Sukob na Balkanu

Njegova preporuka je bila da se treba ići na početak procesa “ponovnog ujedinjenja Srpske sa Srbijom” i razmještati ruske baze uz ponovljenu konstataciju da je izlaz za Rusiju u sukobu sa Zapadom i Amerikom – balkanski prodor.

„To bi moglo iz korjena da promijeni svu politiku u samoj Srbiji… Približavanje Srbiji, ulazak u novu etapu njene istorije, ovoga puta biće jedinstvena šansa za Rusiju da ojača svoje pozicije u Evropi. Sasvim prirodno, može se postaviti pitanje razmještanja ruskih vojnih baza na teritoriji Srbije i/ili Republike Srpske. Amerikanci su uspostavili direktnu kontrolu nad preostalim teritorijama bivše Ukrajine, Rusiji ne preostaje ništa drugo nego da izvede balkanski prodor“, navodi Dugin prije nešto više od pet godina.

Plan je, dodao je on, jačanje antizapadnih ili kako kaže rodoljubivih snaga u Srbiji.

„Stvarati atmosferu koja treba da dovede do ruskog proljeća na tim prostorima. Idealno bi bilo da se izdejstvuje u Republici Srpskoj scenario kao na Krimu, koji bi se prelio u talas po Balkanu. Cijela istočna Evropa, gdje žive mnogi pravoslavni narodi, počeće da se kreće. Čvrsto se učvrstivši na Balkanu, Rusija će, zajedno sa Srbima, moći da stvori stub od pravoslavnih zemalja Evrope, kojima se, pod određenim okolnostima, mogu pridružiti Rumuni, Bugari, Makedonci, Grci. Ovo bi mogao biti asimetričan odgovor na tešku situaciju u Novorosiji. I logičan razvoj linije u rusko proljeće“, smatrao je Dugin.

Od Dodika se mnogo očekuje

Kada je riječ o Republici Srpskoj, Dugin je iznio očekivanja kako ona treba da se odvoji.

„Srbi su najpouzdaniji prijatelji na Balkanu, a Dodik je idealan za kontraofanzivu slovenskog pravoslavnog svijeta. On je oprezan i suptilan političar. Dodik je krenuo svojim putem u borbi za srpski narod. Pristao je na neke od zahtjeva Zapada, ograničavajući srpski nacionalizam, ali samo da bi koncentrisao snage, obnovio Republiku Srpsku i stvorio efikasnu infrastrukturu neophodnu za eventualnu nezavisnost. Zato upravo tamo, kao i u Kosovskoj Mitrovici, Srbi još uvijek strasno vole Rusiju, vjeruju u nju i u sebe (uostalom, „ima dvjesta miliona Srba i Rusa“, kao što zna svaki pravi Srbin)… Takođe se priprema, a sve nevladine organizacije, prije svega mreže Džordža Soroša, glavnog sponzora ‘obojenih atlantističkih revolucija’, stavljaju se u punu borbenu gotovost. Ali ni patriotske snage ne spavaju. Prema jednoj verziji, u Banjaluci su vidjeli neke prepoznatljive ličnosti iz redova krimskih ‘uljudnih ljudi’, predstavnike baš onih ‘dvjesta miliona – Srba i Rusa“, navodi Dugin još prije pet godina te konstatuje da Rusija od Dodika „može mnogo očekivati“.

Biće raspisan referendum

Nakon sastanka sa Putinom, na kojem se nije izlazilo van standardnih okvira u kojima se insistira na očuvanju Dejtonskog sporazuma, Dodik daje dosta direktniji intervju ruskim medijima.

„Biće održan referendum o nezavisnosti Republike Srpske od BiH, a njegov datum biće tek određen. Postoji odluka o razdvajanju, ali još nije određen konkretan datum. Potrebno je da se uradi dosta analiza. Mi bismo to željeli već sada, ali, osim nas, postoje još dvije strane u tom procesu. Za ovo je, naravno, potrebno vrijeme“, rekao je Dodik u intervjuu za TASS.

On je rekao da predstoji proces pregovora o razdruživanju.

„Uvjereni smo da već postoji dovoljno istorijske, civilizacijske zrelosti da je to potrebno i da će se desiti“, istakao je Dodik.

Prema njegovim riječima, ako bi Republika Srpska ostala u sastavu BiH bilo bi to gubljenje i vremena i mogućnosti i zato je potrebno što prije ostvariti to što Srpska želi da bi prestalo trošenje resursa uzalud se nadajući da će BiH nešto učiniti.

„Mi nikako ne želimo da stvaramo nestabilnost na teritoriji naše zemlje, zato smo, prije svega, predložili BiH da se odvojimo i krećemo se u tom pravcu“, rekao je Dodik.

Rezervi položaji junoša

Politička analitičarka Tanja Topić za Gerilu kaže da su stvari u Republici Srpskoj postale ozbiljne još prije 15 godina ali da su danas banalizovane i svedene na politiku “pucnja u prazno” i isprazne retorike, pri čemu se niko nije bavio nemjerljivom štetom koja je Republiku Srpsku i njene građane gurnula na ivicu provalije.

„Upravo relativizacija da se tako samo priča i misli bez konkretnog djelanja eutanizirala je međunarodnu zajednicu koja je pod imperativom stabilokratije zaklopila oči. Ovdje imamo opasne i protivrječne poruke, teze o zaklinjanju u Dejton, prikazivanju sopstvene političke pozicije kao svete i jedine ispravne uz istovremenu najavu referenduma o nezavisnosti. To u isto vrijeme znači i kraj Republike Srpske“, kaže naša sagovornica.

Prema njenim riječima, u Srpskoj postoji „nekoliko Dugina“ koji bi sutra ušli u sukob sa Zapadom, pri čemu imaju rezervne položaje za sebe i najbliže, upravo na omraženim zapadnim destinacijama, ne u Rusiji u čije prijateljstvo se kunu.

„Riječ je o obmani građana, rđavoj manipulaciji pukom ali i zvaničnicima Evropske unije. Tako perjanice evropskih integracija,  bez kojih BiH ne bi dobila početak pregovora sa EU, traže alternativu u BRIKS-u. Tako su ‘isprazne bombe’ i populizam razorile društveni vrijednosni temelj i okvir, postali sastavni dio identiteta i retorike, isprale mozak većini stanovništva, istina uz njihovu podršku ili prešutnu saglasnost, sve dok nisu postale opasne i retrogradne“, zaključila je Topićeva.

Foto naslovna: twitter.com/MiloradDodik
Izvor: gerila.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter